Kad je riječ o obuci, prof. dr. Petar Otašević, specijalista interne medicine sa subspecijalizacijom iz kardiologije i vanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, u intervjuu za "Mondo" rekao je da ljekari apsolutno preporučuju fiskulturu, ali da je prethodno potrebno provesti individualne zdravstvene preglede, u slučaju osoba srednje ili starije životne dobi.

"Vježbanje je nešto što mi ljekari savjetujemo svima, uz izbjegavanje brze hrane i općenito bilo koje hrane koja sadrži veliku količinu masti, šećera ili ugljikohidrata. Preporuka je redovna fiskultura do 150 minuta sedmično, ali to ne mora nužno biti trening u teretani, već bilo koja vrsta fizičke aktivnosti po vlastitom izboru, poput hodanja, brzog hodanja, trčanja, vožnje bicikla itd.“, kaže ljekar.

Međutim, kako savjetuje, potrebna je određena doza opreza i prethodne kontrole, posebno kada je riječ o populaciji srednje dobi.

"Ako ste u srednjim godinama, prije nego što se odlučite za vježbanje, posebno ako planirate ići u teretanu, bilo bi dobro provjeriti svoje opšte zdravstveno stanje, tj. napraviti kardiološki pregled koji uključuje mjerenje krvnog pritiska, laboratorijske pretrage, EKG i ultrazvuk srca, kako biste utvrdili je li vježbanje sigurno za vas i kojim tempom biste trebali vježbati".

Kad su u pitanju kardio sportovi i vježbe poput trčanja, plivanja i vožnje bicikla ili preskakanja užeta, koje povećavaju vašu izdržljivost, ljekar ističe da imaju pozitivne učinke na kardiovaskularni sistem. Osim toga, kardio vježbe povećavaju potrošnju kalorija, što je dobro za kontrolu tjelesne težine.

"Kardio trening ima brojne pozitivne učinke i preporučuje se svima, pod uslovom da intenzitet prilagodite svojoj kondiciji i opštem fizičkom stanju. Riječ je o aerobnim vježbama koje zapravo povećavaju našu izdržljivost, tokom kojih rade svi mišići, uključujući i srce. Na taj se način troši više kisika i topi nakupljena masnoća“, objašnjava ljekar koji još jednom naglašava da određene dobne skupine moraju provjeriti svoje zdravlje prije nego što se odluče za početak vježbanja.

S druge strane, opći savjet ovog stručnjaka je da obratite pozornost na to koliko brzo vam kuca srce.

"I ne bi smio ići preko maksimalnog broja otkucaja srca, koji se izračunava oduzimanjem broja godina od 220. Naprimjer, ako imate 50 godina, kada od 220 oduzmete taj broj, dolazimo do izračuna da vam srce ne bi smjelo kucati brže od 170 otkucaja u minuti, odnosno to je maksimalna gornja granica“, naglašava Petar Otašević koji zaključuje da što je osoba starija, to će maksimalni broj otkucaja srca biti niži, prenosi Alo.rs.