Donekle zanemaren melatonin, hormon pinealne žlijezde, vrlo je važan za očuvanje moždanih ćelija.

Pinealna žlijezda se nalazi u sredini mozga i svoju aktivnost ispoljava isključivo noću.

Pod okriljem mraka ona serotonin pretvara u melatonin, veoma koristan za odlaganje pojave Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, ishemije mozga i moždanog udara.

Može smanjiti i stepen neurodegenerativnih promjena u organizmu.

Utvrđeno je i da dovoljna količina ovog hormona pozitivno utiče na raspoloženje, dok njegov nedostatak dovodi do uznemirenosti, zamora i lošeg raspoloženja.

Smatra se i da melatonin sprečava srčani udar uzrokovan stresom, tako što smanjuje proizvodnju kortikosteroida, koji mogu oštetiti srčani mišić.

Nažalost, danas sve više ljudi, naročito u urbanim sredinama, ima manjak melatonina.

U gradovima je vještačko osvjetljenje glavni krivac za nemogućnost ostvarivanja potpunog mraka tokom noći.

A ulična i druga svjetlost, koja dopire u spavaće sobe, koči enzime odgovorne za «prevođenje» serotonina u melatonin, objašnjavaju stručnjaci.

Zamračivanje soba u vrijeme spavanja je najjednostavniji način da se očuva stvaranje i funkcija melatonina.

Kod ljudi koji imaju problem da utonu u san ili imaju više od 60 godina, davanje ovog hormona kao lijeka pokazalo se djelotvornim.

A melatonin se po prirodi stvari manje luči u starosti.

Naučnici vjeruju da prisustvo melatonina može spriječiti i rast kancerogenih ćelija.

To bi značilo da u budućnosti ovaj hormon može imati terapeutsku ulogu u liječenju zloćudnih bolesti.

(SB/B92)