Čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske pozvali su u subotu Rusiju da dogovori potpuno i bezuvjetno 30-dnevno primirje kako bi se stvorio prostor za razgovore o pravednom i trajnom miru u Ukrajini.

"Uz SAD, pozivamo Rusiju da dogovori potpuno i bezuvjetno 30-dnevno primirje kako bi se stvorio prostor za razgovore o pravednom i trajnom miru", rekli su četvorica čelnika u zajedničkoj izjavi.

Oni su se u subotu sastali u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, pokazujući jedinstvo dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin ugostio svoje saveznike na paradi povodom Dana pobjede na Crvenom trgu.

Tema razgovora na vrhu je američki i europski prijedlog za 30-dnevno primirje u ruskom ratu u Ukrajini, koji bi, odbije li ga Moskva, značio zajedničko uvođenje novih sankcija, rekao je francuski diplomatski izvor, dodajući da taj korak još nije finaliziran.

Posjeta britanskog premijera Keira Starmera, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Friedricha Merza i poljskog premijera Donalda Tuska prvi je put da su čelnici četiriju zemalja zajedno putovali u Ukrajinu.

U iščekivanju njihovog voza u Kijev, ekran na peronu najavljivao je dolazak "Bravery Expressa".

Zelenski ih je pratio dok su pred spomenikom u središtu Kijeva odavali počast ukrajinskim vojnicima poginulima u ratu.

Posjeta se održava u nepredvidivom diplomatskom trenutku nakon više od tri godine dugog ruskog rata protiv Ukrajine.

Američki predsjednik Donald Trump zalaže se za brzi mir, poništivši politiku svog prethodnika od dolaska u Bijelu kuću u siječnju.

Nakon direktnog angažmana s ruskim dužnosnicima, javnog sukoba sa Zelenskim i kratkog prekida vitalne vojne pomoći Ukrajini, Trumpova administracija popravila je veze s Kijevom i potpisala sporazum o mineralnim resursima o kojem se mukotrpno pregovaralo.

Trump je značajno promijenio i ton, signalizirajući rastuću frustraciju Putinovim odugovlačenjem oko primirja, kako je situaciju opisao Washington.

Američki je predsjednik zaprijetio pojačavanjem sankcija protiv Rusije, ali je također rekao da bi mogao odustati od mirovnih napora ne bude li napretka.

U četvrtak je pozvao na 30-dnevni prekid vatre, a Zelenski je rekao da će biti spreman odmah ga provesti.

Europska unija pridružila se pozivu na 30-dnevni prekid vatre.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u petak je izjavio da Rusija podržava provedbu 30-dnevnog prekida vatre, ali samo uz dužno razmatranje "nijansi".

U izjavama za ABC emitiranim u subotu, Peskov je sugerirao da zapadna vojna pomoć Ukrajini mora prestati kako bi se došlo do privremenog prekida vatre. "Inače će to biti prednost za Ukrajinu", ocijenio je.

Zapadna vojna pomoć bila je vitalna za Ukrajinu otkako je započela puna ruska invazija u februaru 2022.

Putin je u petak ugostio kineskog predsjednika Xija Jinpinga i druge čelnike na vojnoj paradi na Crvenom trgu u povodu 80. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, poslavši inatljivu poruku da nije izoliran.

Istog dana, europski ministri izrazili su podršku posebnom sudu za kazneni progon ruskog predsjednika i njegovih dužnosnika za zločine agresije, dajući podršku Zelenskiju koji je u četvrtak kritizirao Putina zbog planiranja "parade žuči i laži".

Red je na Moskvi

Uoči samita američka ambasada u Kijevu upozorila je na "potencijalno značajan" zračni napad u nadolazećim danima i poručila svojim građanima da budu spremni potražiti sklonište u slučaju sirena za zračnu uzbunu.

"Ima puno posla, puno tema za raspravu. Moramo završiti ovaj rat pravednim mirom. Moramo prisiliti Moskvu da pristane na primirje", rekao je Andrij Jermak, šef kabineta Zelenskog, objavljujući fotografije na kojima dočekuje čelnike s voza.

Očekuje se da će političari održati konferenciju za novinare i sastanak na daljinu s drugim čelnicima kako bi ih obavijestili o napretku u budućoj koaliciji zračnih, kopnenih i pomorskih snaga koje bi pomogle u regeneraciji ukrajinskih oružanih snaga nakon mirovnog sporazuma.

Posjeta pada na posljednji dan primirja od 8. do 10. maja koje je proglasio Putin, a koje Ukrajina nije prihvatila, osuđujući ga kao lažno. Obje strane međusobno su se optužile za njegovo kršenje.