Haiti, već desetljećima pogođen krizama, danas se suočava s najgorom situacijom u svojoj novijoj historiji. Godinu dana nakon raspada vlasti država je na rubu potpunog sloma.

Mnogi su se nadali da će Prijelazno predsjedničko vijeće, privremena vlada koja je uz podršku pristiglih UN-ovih sigurnosnih snaga u aprilu prošle godine preuzela upravu nad tom najsiromašnijom zemljom zapadne hemisfere, vratiti stabilnost i red u zemlju. To se nije dogodilo.

"Približavamo se tački bez povratka", izjavila je María Isabel Salvador, najviša zvaničnica UN-a na Haitiju, pred Vijećem sigurnosti UN-a krajem aprila, upozoravajući da je situacija u zemlji izvan kontrole i da se život tamo sveo na puku borbu za goli život i hranu.

U zemlji živi nešto više od 11 miliona ljudi, od čega je polovina mlađa od 25 godina. O Haitiju se najviše pisalo 2010. godine, kada je u razornom potresu poginulo između 200.000 i 300.000 ljudi, a zemljom zavladao nered. Činilo se da ne može biti gore od te apokalipse, no informacije koje stižu s otoka govore suprotno.

Haićanska policija (Foto: Jean Feguens Regala/sipa Press/profimedia)

Haitijem danas vladaju bande, piše The Economist. Improvizirana vlada bori se da održi barem minimalnu kontrolu, čak i nad glavnim gradom Port-au-Princeom. Javni život, zajedno sa svim ključnim institucijama, na rubu je kolapsa.

Većina škola je zatvorena. Kolera se ponovno širi. Marriott, jedan od posljednjih funkcionalnih hotela u zemlji, zatvorio je svoja vrata. Bande su opkolile urede Digicela, glavnog mobilnog operatera na Haitiju, preko kojeg se većina stanovništva povezuje s internetom.

Stručnjaci upozoravaju da bi pad Digicela zemlju gurnuo u potpuni informacijski mrak, komunikacijski je odsjekavši od ostatka svijeta.

Haićanske bande Digicel ne trebaju. Postaju sve sofisticiranije i koriste Starlink satelitski sistem Elona Muska za komunikaciju, piše The Economist. Tako organizirane i dalje kontroliraju pristup haićanskim lukama. Ucjenjuju vozače kamiona i autobusa koji se kreću glavnim cestama širom zemlje.

Prijelazno vijeće, čija je zadaća priprema izbora koji bi se trebali održati u novembru, nedavno je i samo optuženo za korupciju. Sigurnosne snage od oko 1000 ljudi sastavljenih od UN-ovaca iz Kenije nisu uspjele obuzdati kaos. Finansiranje im istječe u septembru, a nakon toga nestat će i posljednji prividi kakve-takve pomoći na otoku. "Imamo prijelaznu vlast, ali ona ne upravlja ni s čim", tvrdi Claude Joseph, bivši premijer. Prema njemu, događa se "neodrživa katastrofa". "Mogli bismo svakog trenutka izgubiti Port-au-Prince", poručio je.

Haićanska policija (Foto: Jean Feguens Regala/sipa Press/profimedia)

U glavnom gradu Port-au-Princeu svakodnevno dolazi do vatrenih obračuna između policije i građanskih organizacija s jedne strane te koalicije bandi Viv Ansanm ("Živimo zajedno") s druge strane. Ova grupa kontrolira velik dio grada.

Međunarodna zračna luka gotovo je potpuno zatvorena pa je jedini način dolaska ili odlaska s Haitija helikopterom ili teglenicom koja obilazi južnu obalu, izbjegavajući tako područja pod nadzorom bandi.

Sjedinjene Američke Države nedavno su proglasile Viv Ansanm i sestrinske organizacije terorističkim grupama, no ta je odluka u praksi uglavnom simbolična, kao izraz političke podrške legitimnim vlastima.

Prema izvještaju UN-a, u februaru i martu u Haitiju je ubijeno više od 1000 ljudi, a 60.000 ih je raseljeno. Broj onih koji su napustili svoje domove u posljednje dvije godine popeo se tako na milion (u vrijeme potresa raseljeno je oko 1,5 miliona ljudi). Riječ je o gotovo 10 posto ukupnog stanovništva zemlje.

Ministar vanjskih poslova Jean-Victor Harvel Jean-Baptiste u Pekingu 13. maja (Foto: Florence Lo/Afp)

Economist javlja da društvenim mrežama kruže videozapisi u kojima pripadnici bandi igraju nogomet s odrubljenim glavama

Oni koji su pobjegli na selo nisu u puno boljoj situaciji. Centralni Haiti nekada je bio relativno miran, no sada se i sam raspada na teritorije bandi. Mirebalais, grad između Port-au-Princea i granice s Dominikanskom Republikom, već je pod njihovom kontrolom. "Zemlja je postala kriminalno poduzeće. Ovo je Divlji zapad", kaže jedan strani zvaničnik.

Strpljenje u Vijeću sigurnosti UN-a je na izmaku. Sjedinjene Države već su osigurale 600 miliona dolara za sigurnosnu misiju, ali je malo vjerovatno da će dati više. "Amerika ne može nastaviti sama snositi tako velik finansijski teret", izjavila je Dorothy Shea, američka ambasadorica pri UN-u. Malo je drugih zemalja spremno donirati.

Vijeće je toliko očajno da razmatra sklapanje ugovora s privatnim vojnim kompanijama. U toku su razgovori s Osprey Global Solutionsom, kompanijom iz američke savezne države Sjeverne Karoline. Erik Prince, osnivač zloglasne kompanije Blackwater, posjetio je Haiti u aprilu kako bi pregovarao o isporuci borbenih dronova i obuci specijalnih protivkriminalnih jedinica. Vijeće je odbilo komentirati te navode.

Haitijska policija je preopterećena, piše The Economist. Prema procjenama, oko 12.000 policajaca nadzire gotovo 12 miliona stanovnika - tek polovinu broja koji se smatra međunarodnim standardom. Slabo vodstvo, loša koordinacija s kenijskim snagama UN-a i sve glasniji pozivi na smjenu načelnika policije ukazuju na duboku institucionalnu krizu.

Osim toga, tokom rasprava o slanju međunarodnih snaga najavljivalo se da bi na otok trebalo stići najmanje 2000 obučenih pripadnika UN-ovih snaga. Međutim, stigla je tek polovina, a sredstva za njihovo finansiranje osigurana su samo do septembra.

Pozivi, apeli i molbe ne prestaju, no adekvatnog odgovora još uvijek nema.