"Vladimire, možeš se javiti u bilo koje vrijeme, rado ću se javiti i rado ću razgovarati s tobom", navodno je američki predsjednikom Donald Trump toplo poručio ruskom lideru Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru u ponedjeljak, barem prema riječima Putinovog savjetnika Jurija Ušakova.

Ušakov je izjavio da su dvojica predsjednika detaljno razgovarala o ruskom ratu s Ukrajinom, ali ne i o vremenskom okviru za prekid vatre, kao i o bilateralnim odnosima Moskve s Washingtonom. Prema Ušakovu, Trump je rekao da Rusiju smatra jednim od najvažnijih američkih partnera, odnosno da će ona to biti nakon što se ukrajinski sukob "donekle riješi".

Ton razgovora je, pak, kako tvrdi, bio iznimno prisan, obraćali su se jedan drugome imenom, razgovarali o privatnim, porodičnim i raznim drugim temama osim Ukrajine. "Reći ću vam, rijetko se vode razgovori takve dužine, gdje oba predsjednika - nijedan od njih - nisu htjeli prekinuti... razgovor", rekao je Ušakov, kako su prenijeli mediji.

Italijanski Corriere della Sera pritom je ukazao na činjenicu da je Putin vodio razgovor s Donaldom Trumpom iz muzičke škole u Sočiju, što bi, kako su ocijenili, sugeriralo da je to dan kao i svaki drugi te da budućnost Rusije i njenog rata sigurno ne ovisi o razgovoru sa stanovnikom Bijele kuće.

Trump je ranije, pak, najavio taj razgovor kao trenutak da otvoreno razgovara o tome hoće li Putin prekinuti rat u Ukrajini ili se suočiti s posljedicama, poput novih sankcija. No, u dvosatnom telefonskom razgovoru američki predsjednik nije postavio nikakav ultimatum, već je umjesto toga predložio nove mirovne pregovore, piše u svojoj analizi The Economist, ocjenjujući da kod Trumpa postoji čudna nevoljkost da bude oštar prema svom ruskom kolegi.

Putin mulja Trumpa, a Trump sve ostale

A takva Trumpova poruka i ponuda ide u prilog Rusiji. Dok njegove snage napreduju u Ukrajini, Putin insistira na tome da se mora postići dogovor o uvjetima mirovnog rješenja prije nego što oružje utihne. Kijev, kojeg podržavaju evropski čelnici, pak želi trenutno i bezuvjetno 30-dnevno primirje, nakon čega bi uslijedili razgovori o trajnom rješenju.

No, stvar za sada ne ide u tome smjeru. Američki predsjednik je pohvalio razgovor kao "izvrstan" i na društvenim mrežama objavio da će "Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre i, što je još važnije, o završetku rata". Putin je također izgledao zadovoljno. "Općenito smo na pravom putu", istaknuo je, rekavši da je Kremlj spreman raditi na "memorandumu o mogućem budućem mirovnom sporazumu kojim se definira niz stajališta".

Donald Trump (Foto: Jim Watson/Afp)

Čini se, piše Economist, da to uključuje zahtjev da Ukrajina preda teritorije u četiri ukrajinske regije na koje Rusija polaže pravo i koje je ilegalno anektirala, iako niti jednu od njih ne kontrolira u potpunosti, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio.

"Ako Rusi nisu spremni prekinuti s ubistvima, moraju postojati jače sankcije. Pritisak na Rusiju će je gurnuti prema pravom miru", izjavio je Zelenski u odmjerenoj objavi na X-u, koja odražava njegov napor da ponovno stekne Trumpovu naklonost nakon svađe u Ovalnom uredu u februaru, nakon koje su održali razgovor jedan na jedan u bazilici svetog Petra tokom sprovoda pape Franje prošlog mjeseca.

Ukrajina je u međuvremenu potpisala sporazum o mineralima sa SAD-om, načelno pristala na primirje i prisustvovala prošlosedmičnim prvim izravnim pregovorima s Rusijom u gotovo tri godine. Evropski lideri obećali su da će nastaviti pomagati Ukrajini. "Evropa će povećati pritisak na Moskvu sankcijama", poručio je njemački kancelar Friedrich Merz.

Iako se posljednjih sedmica Trump počeo pitati "mulja" li ga zapravo Putin i vuče za nos, za sada upravo on "mulja" i vuče za nos sve one koji žele od njega da zauzme čvrst stav prema Moskvi. Već dugo "zaljubljen" u ruskog vladara, ocjenjuje Economist, američki predsjednik se dvoumi između tri izbora dobro poznata onima koji pate od neuzvraćene ljubavi - udvostručiti napore udvaranja, odustati ili postati neprijateljski raspoložen.

Mogao ispasti naivan i slab

Nakon što izravni pregovori između Rusije i Ukrajine u Istanbulu prošle sedmice nisu doveli do dogovora o primirju, Trump je izjavio da samo njegov lični angažman može prekinuti status quo. No, čini se da telefonski razgovor s Putinom, kako se ocjenjuje u analizi, nije bio uspješan u tom smislu. Trump bi stoga ipak mogao odlučiti da se mora lično sastati s Putinom kako bi postigao rezultat.

U svom obraćanju nakon razgovora s ruskim čelnikom, šef Bijele kuće je istaknuo goleme ekonomske koristi trgovine za Rusiju sa SAD-om ako se završi rat. No, Trump bi u tome, kako ocjenjuje Economist, mogao ispasti slab i naivan. U najmanju ruku, beskrajni pregovori - čak i ako se doista nastave - daju Rusiji vremena da ostvari još veće dobitke na bojnom polju. Nekakva utjeha što Trump barem nije ponovio svoju, kako se navodi, najneukusniju kritiku Ukrajine - da je ona kriva za rat i da "nema aduta u rukama" da ga nastavi.

Vladimir Putin (Foto: Alexander Kazakov/Afp)

No, u međuvremenu, u administraciji američkoj predsjednika sve više raste zabrinutost da će besplodna diplomacija pretvoriti "Bidenov rat" u "Trumpov neuspjeh". Stoga neki tamo govore o drugoj mogućnosti, odnosno potpunom odustajanju od napora posredovanja. "Više smo nego otvoreni za odlazak", izjavio je potpredsjednik je JD Vance, dok je napuštao Rim nakon razgovora s papom Lavom XIV. SAD, insistirao je, "neće ovdje ići na neriješeno. Želimo vidjeti rezultate".

Trump je, pak, nakon razgovora dao naslutiti da će SAD igrati svoju ulogu s odmakom, ostavljajući dvjema stranama da razgovaraju jedna s drugom, možda u Vatikanu, kako je ponudio novi Papa - poručio je da će svaki dogovor "biti postignut pregovorima dviju strana, što je jedino moguće zato što one znaju detalje pregovora koji nikome drugome nisu poznati".

Ipak, kako se upozorava, odustajanje zbog frustracije Rusijom moglo bi imati suprotan učinak - pomaganje Moskvi time što bi se Ukrajini uskratili i posljednji ostaci američke diplomatske podrške. Zelenski sa svoje strane ističe kako je "ključno" da Amerika i europski saveznici ostanu angažirani, no partneri Ukrajine smatraju da je odavno došlo vrijeme da Trump odabere treću opciju - povećati politički, ekonomski i vojni pritisak na Putina dok ne pristane na prekid vatre.

U međuvremenu, ‘jastrebovi‘ u Kongresu, uključujući istaknute republikance bliske američkom predsjedniku, pripremaju zakon kojim bi se uvele "sekundarne" carine od 500 posto za zemlje koje kupuju rusku naftu. Istovremeno, sedamnaesti paket sankcija Europske unije, koji bi trebao biti odobren ovog tjedna, nije toliko rigorozan, ali nameće kazne većem broju ruskih dužnosnika i plovilima "flote u sjeni" koja prevozi rusku naftu diljem svijeta.

Slijep za realnost: "Frustriran Putinom, ali ne odustaje od njega"

Frustriran Putinom, ali i dalje nespreman odustati od njega, Trump, kako piše Economist, odlučuje da ne donosi odluku, što bi moglo biti dovoljno dobro za Kremlj. Putin vrlo moguće računa da Rusija može podnijeti ekonomske štete od dodatnih sankcija, a također zna da malo njih u SAD-u ima hrabrosti učiniti onu jednu stvar koja bi doista mogla promijeniti njegovu računicu - nastaviti s američkom vojnom potporom u iznosima od desetaka milijardi dolara godišnje u vrijeme smanjenja troškova u na razini cijele savezne vlade.

Volodimir Zelenski (Foto: Sergei Supinsky/Afp)

Prema Vanceovom mišljenju, Putin "baš i ne zna kako izaći iz rata", što je prilično velikodušno rečeno. Svi znakovi, naime, ukazuju na to da Putin želi nastaviti borbu. Tokom pregovora u Istanbulu, šef ruske pregovaračke delegacije Vladimir Medinski, poručio je ukrajinskim zvaničnicima: "Spremni smo boriti se godinu, dvije, tri - koliko god vremena bude potrebno".

"Borili smo se protiv Švedske 21 godinu. Koliko dugo ste vi spremni boriti se?", upitao je, podsjećajući na povijest Ruskog Carstva.

"Glavna stvar za nas je ukloniti temeljne uzroke ove krize", ponovio je, pak, u ponedjeljak Putin, što jezikom Kremlja, kako se ističe, znači da Ukrajina treba biti slaba, neutralna, izvan NATO-a i lišena zapadne vojne podrške. Drugim riječima, ruski čelnik želi potpunu kapitulaciju Ukrajine, bilo na bojnom polju ili za pregovaračkim stolom.

Podsjećajući na nedavni masivni ruski napad dronovima na ukrajinsku zračnu bazu u Vasilkovu kod Kijeva i novu pogibiju ukrajinskih civila, Economist navodi kako Donald Trump s pravom rat naziva "krvavom kupkom", ali se čini da je, kako se zaključuje, slijep za realnost da samo udvaranje Putinu to neće zaustaviti.