Republika Hrvatska i ove godine izdvaja značajna sredstva za finansiranje projekata u Bosni i Hercegovini, prvenstveno u sredinama s većinskim hrvatskim stanovništvom. Prema najnovijoj odluci, kroz programe podrške Hrvatima izvan Hrvatske, odobreno je milion i po eura za 285 projekata, od kojih se veliki broj odnosi upravo na BiH.

Iako se zvanično govori o "očuvanju nacionalnog identiteta i kulturne baštine", jasno je da se radi o strateškom ulaganjima u obrazovne, religijske, infrastrukturne i simboličko-političke projekte, mahom usmjerene na jačanje utjecaja Hrvatske u unutrašnjim pitanjima BiH.

Šta se tačno finansira?

U sektoru obrazovanja, novac ide za opremanje školskih kabineta i uređenje prostora u srednjim i osnovnim školama u Mostaru, Čapljini, Usori, Tomislavgradu, Stocu i drugim općinama. Dio sredstava se ulaže i u predškolske ustanove, kao što su vrtići u Posušju i Čitluku.

Nezaobilazan segment podrške čine i vjerski i memorijalni projekti. Tako je novcem iz Hrvatske finansirana obnova crkava, župnih domova i oltara širom BiH, uključujući mjesta poput Doboja, Foče, Husina i Koraća. Pored toga, Hrvatska podržava i manifestacije religijskog karaktera te projekte koji se odnose na obilježavanje žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog perioda.

Posebnu pažnju privlače projekti koji se odnose na očuvanje sjećanja na Domovinski rat, poput izgradnje parka i spomen-obilježja hrvatskim vojnicima u Roškom Polju.

Kulturni sadržaji i „identitetske“ aktivnosti

Kulturni segment finansiranja uključuje manifetacije, tradicijske igre i folklorne sadržaje, poput Uskopaljskih jeseni i lokalnih običaja u Novom Travniku. Projekti su često vezani za hrvatske kulturne organizacije koje djeluju u BiH.

Zanimljivo je i da su podršku dobili i projekti umrežavanja ženskih poduzetničkih inicijativa između BiH i Hrvatske, čime se dodatno jača ekonomsko-socijalna veza između institucija dviju država.

Politička pozadina „pomoći“

Iako se sve vodi pod okriljem pomoći sunarodnjacima, jasno je da ovakva ulaganja predstavljaju instrument mekog političkog utjecaja Hrvatske unutar BiH, uz kontinuirano finansiranje infrastrukture, institucija i simbolike koja služi očuvanju paralelnih sistema – često mimo volje i interesa šire javnosti, i bez šireg konsenzusa u BiH.

Ovogodišnja dodjela sredstava samo potvrđuje da Republika Hrvatska, kroz državni ured za Hrvate izvan domovine, već godinama sistematski ulaže u projekte koji doprinose kulturnom, vjerskom i političkom uticaju u BiH, pod krinkom očuvanja identiteta. Koliko to koristi, a koliko šteti procesu stvarne integracije i ravnopravnosti unutar BiH – ostaje pitanje za ozbiljnu javnu raspravu.

(SB)