Elitna jedinica mađarske policije prešla je granicu Bosne i Hercegovine u civilu, da bi se tek po dolasku u Banju Luku presvukli u uniforme i pozirali sa specijalcima MUP-a Republike Srpske, navodi britanski The Guardian u najnovijem osvrtu na situaciju u državi.

Novinar Julian Borger ističe da je dolazak mađarskih policajaca, oko 300 njih, objavljen tek nakon što su njihovu prisutnost zabilježili lokalni mediji. Vlasti u Sarajevu o ovoj "trenerskoj" misiji nisu bile ni obaviještene.

Borger napominje da se njihov dolazak poklopio s osjetljivim političkim trenutkom: dan uoči izricanja presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. On je 26. februara osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja javne funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Dodik je odbacio presudu kao "besmislenu", tvrdeći da je Bosna i Hercegovina "prestala da postoji", te poručio da se na tu presudu neće žaliti jer ne priznaje Sud Bosne i Hercegovine – iako su njegovi advokati ipak podnijeli žalbu. Odluka po toj žalbi očekuje se tokom ljeta, piše Borger.

U međuvremenu, Dodik i dalje donosi zakone koji efektivno blokiraju rad državnih institucija na teritoriji RS-a, a njegova politička retorika sve više podsjeća na otvoreni separatizam. Autor Guardianovog teksta navodi kako bi upravo ovo mogao biti trenutak kada dugogodišnja disfunkcionalnost Bosne prelazi u akutnu krizu – i to krizu s potencijalom da destabilizuje širi evropski prostor.

Borger navodi da je Dodik u posljednje dvije decenije usko povezan s Moskvom, gdje je u martu boravio već treći put u godini. U znak podrške, u Banju Luku je doputovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je presudu nazvao "nezakonitom i antidemokratskom". Dvojica lidera su se ponovno susrela u Beogradu, netom prije nego što je Dodik otputovao u Rusiju.

Guardian podsjeća da je Dejtonski sporazum, koji je formalno zaustavio rat, zamrznuo sukob i podijelio BiH na dva entiteta, stvarajući nefunkcionalnu državu čije upravljanje počiva na etničkim principima i kompromisima. Borger naglašava da je Dodik taj sistem dodatno cementirao korupcijom, ucjenama i konstantnim prijetnjama secesijom.

Prema informacijama koje su potvrđene za Guardian, pripadnici mađarske specijalne jedinice su navodno bili spremni da u slučaju krajnje nužde evakuišu Dodika iz zemlje. Borger smatra da ovakva priprema za bijeg jasno govori o stepenu političke nesigurnosti u kojem se nalazi predsjednik Republike Srpske. Ipak, još se ne zna hoće li Dodik izabrati egzil ili će nastaviti prkositi institucijama.

Jasmin Mujanović, bosansko-američki politički analitičar, izjavio je da je ovo "najopasniji trenutak u BiH od 1995." i upozorio da kriza može završiti jedino njegovim hapšenjem ili eventualnim bijegom.

Britanski list dalje podsjeća na događaje iz aprila, kada su agenti SIPA-e pokušali uhapsiti Dodika, ali ih je policija RS-a u Istočnom Sarajevu zaustavila, nakon čega su se državni agenti povukli.

Bivši ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak izjavio je da se Dodik suočava s jasnim izborom: da prihvati presudu i napusti svoju funkciju ili da je odbaci i izazove potencijalnu eskalaciju. Crnadak je, podsjeća Borger, podsjetio Dodika na vlastiti savjet koji je svojevremeno dao ratnim zločincima: "Ako voliš svoj narod, idi na sud i brani svoju nevinost".

Visoki predstavnik Christian Schmidt, iako tvrdi da se još uvijek radi o političkoj, a ne bezbjednosnoj krizi, upozorava da Dodik ne pokazuje osobine odgovornog političara. Schmidt je prošle sedmice izvijestio i Vijeće sigurnosti UN-a o pogoršanoj situaciji u zemlji. Međutim, reakcije nisu bile ohrabrujuće – ruski predstavnici su napustili salu dok je govorio, a članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović pokušala ga je diskreditirati optužujući ga za "diktaturu" i "represiju".

Na europskom planu, Mađarska i Hrvatska i dalje blokiraju sankcije Dodiku, iako su SAD, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija uvele pojedinačne mjere.

Borger zaključuje da ishod žalbenog postupka može označiti prekretnicu: ukoliko se presuda potvrdi, u RS-u bi mogli biti raspisani novi predsjednički izbori, a eventualna pobjeda opozicije mogla bi otvoriti prostor za obnovu europskog puta BiH.