Kakav je odnos Zapada prema krizi u Bosni i Hercegovini - najvećoj od završetka agresije? Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beču, za RSE kaže da "treba sačekati da bismo vidjeli da li će doći do istinskog preokreta ili je to samo deklarativna promjena politike Zapada prema Bosni i Hercegovini.

- Evidentno je da pojedine zemlje Evropske unije žele da pooštre politiku prema Miloradu Dodiku i separatističkim prijetnjama koje dolaze iz RS-a. To je počelo sa sankcijama koje su Austrija i Njemačka uvele Miloradu Dodiku, slijedila je Poljska, a ima naznaka da bi i Francuska mogla da krene tim putem.

Naravno, sve zavisi od toga kako će se postaviti ostale zemlje Evropske unije, prije svega Mađarska koja već duže vrijeme štiti Milorada Dodika - kazao je Džihić.

Ima li Dodik zaštitnike u Evropskoj uniji pored premijera Mađarske Viktora Orbana i premijera Slovačke Roberta Fica? Postoje li tihi zaštitnici koji se ne oglašavaju, ali koji su protiv uvođenja sankcija Dodiku?

- Osim te dvojice u ovom momentu ne vidim neke posebno izražene tihe saveznike Milorada Dodika. I oni koji su ga nekada podržavali postali su mnogo tiši. Recimo, austrijska Slobodarska stranka, koja ga je ranije podržavala, nije se oglašavala nakon što je protiv njega podignuta optužnica tako da je izolacija, što se tiče Evropske unije, prilično sveobuhvatna. 

Dodik je maratonac koji trči posljednji krug. Ali to neće biti počasni krug, nego krug srama. Ne vjerujem da se sadašnji status quo i neka vrsta agonije mogu nastaviti u nedogled i mislim da će na kraju Milorad Dodik, a i Vladimir Putin izvući deblji kraj - smatra Džihić.

Džihić ističe da se SAD-e neće povući iz BiH, ali...

- Ne vidim jasne nagovještaje povlačenja Sjedinjenih Američkih Država. Činjenica je, međutim, da se u ovom momentu Amerika okreće sebi. Primjetni su elementi izolacionizma iz čega slijedi poruka evropskim partnerima da su Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan njihov problem.

Ne bih na osnovu toga izvlačio preuranjeni zaključak da se Amerika povlači kao što to euforično tvrde ljudi bliski Dodiku i neki mediji u RS- u - naglašava Džihić.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, komentarisao je činjenicu da se Dodik redovno susreće s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

- Mislim da je to izraz potrebe Rusije da pokaže Zapadu da ima uticaj na Zapadnom Balkanu. S druge strane, Dodik očekuje će Zapad postići kakav-takav dogovor sa Moskvom o Ukrajini, pa se nada bi onda Moskva mogla ispregovarati neku bolju poziciju za njega u Bosni i Hercegovini.

Vjeruje da bi tako mogao izbjeći neizbježni politički kraj. Riječ je o uzajamnom interesu Milorada Dodika i Moskve. To je igra u kojoj Putin može pokazati da ima svoje pipke i na području Zapadnog Balkana, a Dodik traži slamku spasa. Naravno da se radi se i o finansijskim interesima - kazao je Ćerimagić.

On isključuje mogućnost da se EUFOr aktivno uključi u hapšenje bjegunca od bh. pravosuđa Dodika.

- I Berlin i Pariz stoje na stanovištu da je privođenje i hapšenje Dodika posao i odgovornost domaćih institucija. I to se neće promijeniti. Glavni razlog je produženje mandata EUFOR-a za šta je potrebna saglasnost i Ruske Federacije i Kine u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Ruski predstavnik je u tom pogledu bio sasvim eksplicitan - rekao je da, ukoliko bi se EUFOR angažovao prilikom Dodikovog hapšenja, Rusija ne bi dala podršku za produženje njegovog mandata, a Evropska unija još ne želi kraj misije EUFOR-a - poručio je Ćerimagić.