Na improviziranoj uzletno-sletnoj stazi na autocesti E75 kod Tikkakoskija, finske zračne snage 26. svibnja ove godine održale su vježbu Baana 25, tokom koje borbeni zrakoplovi uzlijeću i slijeću na zatvorenu cestu. Vježba traje do 29. maja i zorno demonstrira finsku predanost konceptu disperziranih operacija, ključnom dijelu NATO-ove strategije Agile Combat Employment (ACE).

U vježbi sudjeluju F/A-18 Hornet zrakoplovi, koji čine okosnicu finske borbene avijacije – 54 jednosjeda F/A-18C i 7 dvosjeda F/A-18D. Ovi višenamjenski lovci koriste se i u borbene i u trenažne svrhe. No, već 2026. godine očekuje se početak isporuke čak 64 nova višenamjenska zrakoplova F-35 Lightning II, čime će Finska u potpunosti modernizirati svoju zračnu flotu.

Ovogodišnja vježba dobila je i međunarodnu dimenziju – po prvi put u njoj su sudjelovali i nizozemski F-35A zrakoplovi, što dodatno potvrđuje sve dublju integraciju Finske u NATO-ove zračne operacije nakon što je zemlja postala članica Saveza 2023.

Slijetanje na ceste i korištenje improviziranih pista dio su finske obrambene strategije već dugi niz godina. Zbog svojeg bogatog iskustva u takvim uvjetima, Finska je postala primjer i partner drugim NATO članicama koje dolaze uvježbavati iste vještine. Tako su prošle godine, u sklopu vježbe Baana 24, na finskim cestama prvi put sletjeli američki F-35 i njemački Eurofighter Typhoon.

Ovakav način rada omogućuje finskom zrakoplovstvu da ostane borbeno spremno čak i ako su vojne piste uništene ili izvan funkcije.

Finska nije jedina zemlja koja uvježbava slijetanja borbenih zrakoplova na cestama. Švicarska je u rujnu 2023. provela sličnu vježbu na autocesti A1 između Avenchesa i Payerna, gdje su njihovi F/A-18 Horneti uvježbavali uzlijetanja i slijetanja s improviziranih lokacija.

Razlog je jednostavan – švicarski borbeni zrakoplovi bazirani su u samo tri vojne baze (Payerne, Meiringen i Emmen), što ih čini ranjivima na moguće napade, osobito projektilima dugog dometa. Vojni analitičari upozoravaju da je opasnost vrlo stvarna, što potvrđuju i iskustva iz rata u Ukrajini, gdje su mnogi avioni uništeni dok su stajali na pistama.

Zato i neutralne zemlje poput Švicarske danas razvijaju sposobnosti brzog prebaziranja zrakoplovstva, slično kao što to već godinama radi i Finska. Cilj je jasan: osigurati operativnost čak i kada klasične zračne luke nisu dostupne.