Njemački kancelar Friedrich Merz danas će se prvi put lično sastati sa predsjednikom amerike Donaldom Trumpom u Ovalnom kabinetu. 

Od preuzimanja vlasti, Merz je posjetio ključne europske prijestolnice - Pariz, London i Varšavu, gdje je s Emmanuelom Macronom, britanskim premijerom Keirom Starmerom i poljskim premijerom Donaldom Tuskom pozirao u Kijevu uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kao simbol europske solidarnosti. No jedan je susret sve do sada izostao - onaj s Trumpom.

Izuzetno važan sastanak, ali postoji i potencijal za diplomatski sukob

Dosad su komunicirali telefonski, ali tek će lični susret ozvaničiti početak nove faze američko-njemačkih odnosa. 

Njemačka ostaje ekonomski teškaš Europe, a Merz redefinira njezinu ulogu kao ključnog čimbenika europske sigurnosti, uključujući povećanje vojne potrošnje i ispunjavanje Trumpovih zahtjeva prema članicama NATO-a. Zbog toga se ovaj sastanak smatra izuzetno važnim.

Postoji i potencijal za diplomatski sukob, kakav je Trump već imao sa Zelenskim i južnoafričkim predsjednikom Cyrilom Ramaphosom. Potpredsjednik SAD-a JD Vance i šef diplomacije Marco Rubio nedavno su na društvenim mrežama kritizirali Njemačku zbog stavljanja krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) pod nadzor. Rubio je to nazvao "tiranijom pod krinkom demokracije", a Vance je poručio da je "Berlinski zid ponovno izgrađen, ovaj put ne od strane Sovjeta, već njemačkog establišmenta".

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo je da se radi o legalnoj i demokratskoj odluci, utemeljenoj na ustavu. Merz je bio još izravniji: "Njemačku su od tiranije oslobodili Amerikanci. Danas smo stabilna, liberalna demokracija. Ne trebaju nam lekcije o demokraciji."

Unatoč tim tenzijama, očekuje se da će današnji sastanak proteći u prijateljskom tonu.

"Trump cijeni kad mu netko govori izravno"

Bivši njemački veleposlanik u SAD-u Wolfgang Ischinger izjavio je za CNN kako je Merz "potpuno spreman" za susret i da bi mu njegova izravnost mogla koristiti u komunikaciji s Trumpom: "On ne okoliša. Kaže što misli, otvoren je i transparentan. To je nešto što bi Trump mogao znati cijeniti."

No upravo ta izravnost već je ranije izazvala reakcije u Washingtonu. Odmah nakon izborne pobjede u februaru, Merz je poručio da mu je "apsolutni prioritet ojačati Europu i postupno osloboditi kontinent ovisnosti o SAD-u", dodavši da Trumpova administracija "ne mari previše za sudbinu Europe".

U danima nakon izbora, Merz je uputio još nekoliko kritičkih komentara na račun SAD-a. Prošlog tjedna u Berlinu je odgovorio na govor potpredsjednika Vancea s minhenske sigurnosne konferencije, koji je optužio europske saveznike da guše slobodu govora: "Na to imamo najbolji mogući odgovor – uvjerenje da su sloboda i demokracija vrijednosti koje vrijedi odlučno braniti."

Ipak, Claudia Mayor iz njemačkog Marshall fonda primjećuje da je Merz od izbora "prigušio ton". 8. maja razgovarao je s Trumpom telefonom i rekao mu da "SAD ostaje nezamjenjiv prijatelj i partner Njemačke". Nekoliko dana kasnije objavio je da je pozvao Trumpa u Njemačku, s planom da ga odvede i u Bad Dürkheim, rodno mjesto djedova američkog predsjednika.

Njemačka se također uskladila s američkom politikom prema NATO-u: Merzova vlada spremna je podržati povećanje obrambene potrošnje članica saveza na 5% BDP-a – što je dugogodišnji Trumpov zahtjev.

Merz računa na osobni odnos s Trumpom

Izgradnja kvalitetnog odnosa s Bijelom kućom sada je glavni cilj Berlina. Merz bi pritom mogao iskoristiti svoju prošlost: bio je čelnik transatlantske organizacije "Atlantic Bridge", zdušno je podržavao trgovinski sporazum EU-SAD i javno izražavao divljenje Ronaldu Reaganu. Radio je i u upravnim odborima velikih američkih korporacija, uključujući BlackRock, piše Index. 

Ischinger smatra da Merz želi oponašati osobni odnos koji je s Trumpom uspio izgraditi francuski predsjednik Macron: "Ako Trump shvati da je Merz uvjereni Europljanin, ali da to ne znači širenje Atlantika, nego jačanje partnerstva, to će biti velik korak."

Claudia Mayor kaže kako je Berlin duboko zabrinut zbog nesigurnosti oko Trumpove predanosti obrani NATO-a, pogotovo s obzirom na rusku agresivnost: "Njemačka si ne može priuštiti da Amerikanci odu. A opet, ne želi da odu, jer vjeruje da nam je bolje zajedno."

Izdvaja i ustavne promjene koje je Merz progurao prije nego je i službeno postao kancelar: revizija pravila o zaduživanju otvorila je put za ulaganje od pola bilijuna dolara u njemačku vojsku – što je, po njezinim riječima, "revolucionaran potez u njemačkim okvirima".

No istovremeno, koalicijski ugovor CDU-a i SPD-a opisuje odnose s Amerikom kao da su savršeni. "Ako ste toliko dobri partneri, zašto ste morali mijenjati ustav?" pitala je.

Jedan zapadni diplomat za CNN je rekao da Merzova retorika ima i taktičku i stratešku dimenziju: "Njemačka mora odrasti i pobrinuti se za sebe ali ne u iduće tri godine. Zato je suradnja s Amerikom i dalje nužna."