Kvalitetan domaći med na lokalnom tržištu ne može se kupiti ispod 20 ili 25 KM, a prosječna cijena uvezenog meda u BiH ove godine je oko 7,5 KM, što ugrožava domaće pčelare. Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Darko Marković rekao je Srni da postoji veliki pritisak zbog uvezenog jeftinog meda na lokalno tržište.

Marković je napomenuo da se po navedenoj cijeni na svjetskom tržištu može dobiti samo med najnižeg kvaliteta, te je pozvao građane da obrate pažnju šta kupuju.

"Ako uzmemo u obzir podatke da je za tri mjeseca ove godine iz BiH izvezeno 847 kilograma meda, a uvezen 149.731 kilogram, možemo vidjeti da postoji veliki pritisak uvezenog jeftinog meda na lokalno tržište u BiH, što direktno ugrožava domaće pčelare koji ne mogu da se bore sa tako niskim cijenama", rekao je Marković.

On je naveo da je svijetla tačka u svemu tome to što podaci ukazuju da je cijena domaćeg meda koji se izvozi iz BiH ostala visoka.

"To pokazuje da su naši pčelari uspjeli da održe status vrhunskog kvaliteta meda. Ideja je da se organizuju različite aktivnosti kako bi se građani edukovali o tome šta je med, kako nastaje i koliko je bitno da se u ishrani koristi kvalitetan, lokalno proizveden med", rekao je Marković.

On je napomenuo da je to naročito značajno jer je med jedna od rijetkih namirnica čiji se sastav vijekovima ne mijenja, ima isti sadržaj mikronutritijenata, za razliku od drugih poljoprivrednih proizvoda gdje se nastoji proizvesti što veća količina po hekaru, pa taj proizvod često ima smanjenu koncentraciju mikronutritijenata.

Kada je riječ o falsifikatima, ukazao je na podatak da laboratorije koje postoje nisu osposobljene da prepoznaju najsofisticiranije falsifikate meda, što omogućava da se na tržištu nađe takav med, kako u Evropi i regionu, tako i u BiH.

"Prodaja falsifikovanog meda donosi veliku zaradu, jer je njegova cijena tri do pet puta manja od stvarne proizvodne cijene meda, a prolazi sve aktuelne analize zahvaljujući novoosvojenim vještinama profesionalnih falsifikatora", pojasnio je Marković.

On sumnja i da se namjerno opstruišu napori i namjere da se omogući kvalitetna analiza meda. Marković je rekao da je Laboratorija "Analab" iz Srbije početkom ove godine akreditovala metodu kojom je bilo moguće u velikom procentu i sa velikom sigurnošću utvrditi autentičnost meda koji se uvozi, ali da je ubrzo ta analiza zaustavljena, a iz laboratorije ukradena vrijedna oprema.

"Laboratorija je bila akreditovana i mogla je da utvrdi porijeklo šećera u medu, da li je iz nektara biljaka ili je iz šećerne repe i trske. Kada su kontrole počele, odmah je na granici zaustavljen uvoz 100 tona meda, jer se ispostavilo da je falsifikovan", rekao je Marković.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH je ranije rečeno da je iz BiH tokom prvog tromjesečja izvezeno 847 kilograma meda, dok je uvezen 149.731 kilogram.