Međutim, HDZ-ovci su svjesno propustili navesti da je zapravo HVO 8. juna 1993. godine napao grad Kakanj i Armiju RBiH u ovoj općini s ciljem stvaranja etnički čiste Hrvatske općine Kakanj.

 POLITIKA ZLOČINAČKE HERCEG-BOSNE

Cilj je bio presjeći općinu na istočnu (hrvatsku), koja bi sa Varešom ušla u sastav tzv. "Herceg-Bosne", i zapadnu (bošnjačku).

Tokom sukoba počinjeno je nekoliko ratnih zločina, od kojih se izdvaja ubistvo i masakriranje sedam civila Bošnjaka u šumi Klašnica između Poljana i Kraljeve Sutjeske.

Njih su pripadnici Vojne policije HVO-a zvjerski mučili i spalili kako bi se zameo trag zločina. U Poljanima je tada formiran logor u mjesnoj školi. Za ove zločine niko nije odgovarao.

Armija RBiH je 13. juna 1993. godine u oslobodilačkoj akciji potisnula HVO prema Varešu.

Proglašenjem "Hrvatske općine Kakanj" 4. novembra 1992. godine preko noći je tronacionalna općina Kakanj pretvorena u jednonacionalnu. Tako je najbrojnija populacija od 30.000 Bošnjaka u jednom trenu izbrisana. Objašnjenje je bilo: Bošnjaci moraju pristati na "Hrvatsku općinu Kakanj" jer svi putevi važni za njihov spas vode preko Viteza i Kiseljaka i dalje.

To je navedeno u zapisniku sa proširenog sastanka Predsjedništva HVO Kakanj i dijela hrvatske inteligencije koji je održan 30. septembra 1992. godine na Bobovcu.

"Ne ide se preko Pala u Evropu" - glasio je citat sa sastanka HVO-a.

BRUTALNI NAPAD HVO-a NA KAKANJ

U junu 1993. godine HVO izvodi otvoren napad na grad i jedinice Armije RBiH koji je trajao od 8. do 13. juna 1993. godine. 

Cilj je bio presijecanje i podjela općine na dva dijela - istočni (hrvatski) i zapadni (bošnjački), kako bi se uz teritoriju Vareša dobila etnički čista cjelina u sastavu tzv. "Herceg-Bosne".

Pritom HVO iznosi šokantan prijedlog da se bošnjačko stanovništvo sa područja sela Ričica iseli, a da se u njihove domove useli hrvatsko stanovništvo sa zapadnog dijela Kaknja.

Jedinice HVO-a blokirale su selo Ričica i već u utorak 8. juna 1993. godine počelo je njegovo granatiranje. To je bio najbezobrazniji napad na potpuno nedužno i bespomoćno muslimansko stanovništvo, a sa namjerom da ovaj prostor - na kome dominira hrvatski živalj - učini etnički čistim. 

HVO pod opsadom drži sela Ričica i Živalji, ali stanovništvo čini prave ratne podvige, izdržava višednevnu opsadu da bi, na kraju, nanijelo ogromne gubitke HVO-u.

ZLOČIN U ŠUMI KLAŠNICA

9. juna 1993. godine Vojna policija HVO-a počinila je stravičan ratni zločin nad sedam civila Bošnjaka u šumi Klašnica između Poljana i Kraljeve Sutjeske.

Oni su prethodno zlostavljani u logoru koji je bio smješten u školi u Poljanima, a potom zvjerski ubijeni i spaljeni po uzoru na modus operandi zločinaca HVO-a u Ahmićima.

HVO je 10. juna 1993. godine napao i selo Gornju Slapnicu naseljenu pretežno bošnjačkim stanovništvom. U napadu su ubijena četiri civila, dok su tri vojnika Armije RBiH stradala u akciji oslobađanja sela.

Armija RBiH je u odlučnoj akciji konačno potisnula HVO i oslobodila Kakanj 13. juna 1993. godine.

(Politički.ba)