Američki predsjednik Donald Trump možda ne želi voditi rat s Iranom, no može li ga doista izbjeći? U velikoj analizi CNN piše da uvjerljivi argumenti nacionalne sigurnosti i stanje u SAD-u ukazuju da ima smisla zaustaviti izravne američke ofenzivne operacije u sukobu Izraela i Irana. No, moćne sile mogle bi usisati Ameriku dublje u sukob nego što je to njezina trenutna uloga u pomaganju u zaštiti Izraela od smrtonosne kiše projektila i dronova.

CNN je izvijestio da je tijekom vikenda Trump odbacio izraelski plan ubojstva iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, prema dva izvora. Ali dio toga je izvan Trumpovih ruku. Ako iranski izmučeni režim odluči da nema što izgubiti i napadne američke baze i osoblje u regiji ili američke ciljeve diljem svijeta, Washington će biti prisiljen snažno odgovoriti kako bi sačuvao kredibilitet i odvraćanje. Druga mogućnost je da bi Teheran mogao stvoriti pritisak na Trumpa da obuzda Izrael napadom na međunarodni brodski promet u Zaljevu ili Crvenom moru, kojom bi izazvao globalnu energetsku krizu.

Pritisak na Trumpa raste i unutar njegove vlastite stranke da poduzme akciju koju bi samo Sjedinjene Države mogle provesti – misiju uništenja iranskog podzemnog postrojenja u Fordowu, za koje se vjeruje da je izvan izraelskih zračnih mogućnosti. Fordow (FFEP) je iransko podzemno postrojenje za obogaćivanje uranija koje se nalazi 30 kilometara sjeveroistočno od iranskog grada Qoma, u blizini sela Fordow, u bivšoj bazi Korpusa islamske revolucionarne garde. Lokacija je pod kontrolom Iranske organizacije za atomsku energiju (AEOI). Logika takvog napada bila bi da je Iran sada ranjiv kao nikad prije i da se SAD-u možda nikada neće ukazati bolja prilika da uništi mogućnost razvoja iranskog nuklearnog oružja.

Argumenti da se SAD uključi u sukob

Kako piše CNN, Trump je duboko skeptičan prema uvlačenju Sjedinjenih Država u sukob. Takav potez bio bi pun opasnosti. Mogao bi dovesti do širenja sukoba izvan trenutnih zaraćenih strana i dovesti do iscrpljujućeg rata neizvjesnog ishoda i bez jasnog cilja. Ako postoji jedna lekcija s početka 21. stoljeća, to je da se ratni ciljevi i analize Bliskog istoka sastavljene u Washingtonu gotovo uvijek pokažu katastrofalno pogrešnima. Ideja da bi iranski klerikalni režim mogao pasti mogla bi biti privlačna. Ali rušenje Saddama Husseina i građanski rat u Siriji pokazuju da se bliskoistočne nacije mogu jednostavno raspasti kada se otvore vakuumi moći.

Američka intervencija također bi proširila duboke napetosti u Trumpovoj političkoj bazi i razorila temeljno načelo njegovog pokreta “Amerika na prvom mjestu” – da Sjedinjene Države trebaju ostati izvan stranih sukoba nakon više od desetljeća boli u Iraku i Afganistanu. Uostalom, prošlo je samo nekoliko tjedana otkako je predsjednik iznio novu viziju za Bliski istok i američko sudjelovanje. „Takozvani graditelji nacija uništili su daleko više nacija nego što su ih izgradili – a intervencionisti su intervenirali u složenim društvima koja ni sami nisu razumjeli“, rekao je Trump u važnom govoru u Saudijskoj Arabiji u svibnju, piše Dnevno.hr.

„Nova generacija vođa nadilazi drevne sukobe i umorne podjele prošlosti te stvara budućnost u kojoj je Bliski istok definiran trgovinom, a ne kaosom; gdje izvozi tehnologiju, a ne terorizam; i gdje ljudi različitih nacija, religija i vjeroispovijesti zajedno grade gradove – a ne bombardiraju jedni druge.“ Novi američki rat potpuno je nespojiv s takvom vizijom. Ipak, jastrebovi u Washingtonu mogli bi tvrditi da Trump ima jedinstvenu priliku ukloniti glavnu prepreku svojoj viziji iskorjenjivanjem iranskog puta do nuklearnog oružja ili čak doprinosom rušenju njegovog teokratskog vodstva. Dileme poput one s kojom se sada suočava Trump obično dolaze s negativnim ishodima u svakom slučaju.

Republikanci tvrde da možda nemaju drugog izbora

Jedan od komplicirajućih faktora za Trumpa jest taj što, iako se čini da su izraelski napadi bili uspješni u eliminaciji vojnih čelnika i nuklearnih znanstvenika, ostaje nejasno ima li Izrael sposobnost sam iskorijeniti iranski nuklearni program. Bivši potpredsjednik Mike Pence rekao je u nedjelju u emisiji “Stanje nacije” da ako izraelski napad nekako ne uvjeri Iran da napravi velike ustupke u Trumpovom diplomatskom pokušaju okončanja nuklearnog programa, Sjedinjene Države trebaju biti spremne pridružiti se sukobu.

„Sada, ako Iranci žele odstupiti, mislim da je predsjednik jasno dao do znanja da je spreman ući u pregovore. Ali ne može biti nikakvog nuklearnog programa, nikakvog programa obogaćivanja bilo koje vrste“, rekao je Pence za CNN. „I na kraju krajeva, ako Izraelu treba naša pomoć kako bi se osiguralo da se iranski nuklearni program uništi jednom zauvijek, Sjedinjene Američke Države moraju biti spremne to učiniti, jer se radi o zaštiti našeg najdražeg saveznika.“

Republikanski senator Lindsey Graham tvrdio je da bi najgori mogući ishod sukoba između Izraela i Irana bio da Teheranovi nuklearni kapaciteti – za koje dugo poriču da su namijenjeni izgradnji bombe – ostanu. „Ako diplomacija ne bude uspješna i ostane nam opcija sile, pozvao bih predsjednika Trumpa da uloži sve kako bi se osiguralo da, kada ova operacija završi, u Iranu ne ostane ništa u vezi s njihovim nuklearnim programom“, rekao je Graham, ključni Trumpov saveznik. „Ako to znači davanje bombi, dajte bombe. Ako to znači letenje s Izraelom, letite s Izraelom.“

Trump riskira na domaćem terenu

Ovi su izračuni dovoljno teški. Ali Trump se također suočava sa složenim domaćim političkim scenarijem koji je rezultat njegove vlastite transformacije Republikanske stranke u izolacionističkiju stranku. To znači da se suočava s drugačijim političkim scenarijem od onog prije predsjednika Georgea W. Busha kada je otišao u Afganistan i Irak. Neki od najglasnijih glasova s ​​desnice, uključujući Tuckera Carlsona i Charlieja Kirka, već su upozorili Trumpa da ne naruši povjerenje s bazom MAGA ulaskom u novi bliskoistočni rat. Predsjednik je oduvijek bio izuzetno oprezan sa svojom vlastitom složenom koalicijom. Nerado poduzima korake koji iritiraju njegove birače. Jedan primjer bio je njegov zaokret prošli tjedan u zaustavljanju deportacija poljoprivrednih radnika – dijelom kako bi izbjegao ljutnju poljoprivrednika i poslodavaca u ruralnim središtima gdje crpi veliku podršku.

Trumpova preokupacija političkim troškovima bila je očita u razgovoru s novinarom Michaelom Schererom iz The Atlantica u nedjelju. „Pa, ​​s obzirom na to da sam ja taj koji je razvio koncept ‘Amerika na prvom mjestu’ i s obzirom na to da se taj izraz nije koristio dok se ja nisam pojavio, mislim da sam ja taj koji o tome odlučuje“, rekao je Trump Schereru. „Za one ljude koji kažu da žele mir – ne možete imati mir ako Iran ima nuklearno oružje. Dakle, za sve one divne ljude koji ne žele ništa učiniti u vezi s tim da Iran ima nuklearno oružje – to nije mir.“

Čini se da predsjednik uvježbava argument za svoju bazu koji bi morao upotrijebiti ako se pridruži izraelskoj akciji. No, čini se da još uvijek nije apsolutno uvjeren u vlastiti argument, možda zato što, kako je Kirk istaknuo, mlađi muški birači koji su se prošle godine okupili u njegovoj kampanji za reizbor ne žele se pridružiti „kaljuži“ na Bliskom istoku.

Vanjska politika se raspada

To teško da je ono što se Trump nadao postići na početku svog predsjedništva. Trump je započeo svoj drugi mandat zavjetujući se da će biti mirotvorac. No, pet mjeseci kasnije, dva velika rata koja su bjesnila kada je preuzeo dužnost su još gora, a opasni novi sukob s Iranom je najveći test suzdržanosti politike “Amerika na prvom mjestu”.

Trumpov narušila su tri ključna čelnika: ruski predsjednik Vladimir Putin, kineski predsjednik Xi Jinping i izraelski premijer Benjamin Netanyahu. A njegov pristup vanjskoj politici “umjetnost dogovora” je neuspjeh. Putin je ignorirao Trumpove napore da okonča rat u Ukrajini. Xi je dva puta prisilio američkog čelnika da odustane od trgovinskog rata. I Netanyahuova odluka da pokrene sukob s Iranom, koji američki predsjednici dugo nastoje izbjeći, čini se da je uništila Trumpovu iransku diplomaciju – i temelji se na okladi da si nijedan američki predsjednik ne bi mogao priuštiti da ne brani Izrael čak i ako se ne slaže s njegovim odlukama.

Kod kuće, predsjednici moraju stvoriti javno povjerenje za svoje odluke o pokretanju rata. Ovdje bi Trump mogao imati poteškoća jer je otuđio milijune ljudi svojim oštrim pristupom domaćim poslovima. To uključuje njegovu odluku o raspoređivanju vojske u Kaliforniji usred prosvjeda prošlog tjedna i upozorenja da planira koristiti trupe svugdje. Trumpov drugi mandat već je opovrgnuo ideju da bi navodno poštovanje koje uživa među stranim liderima i ‘čarobna sposobnost sklapanja poslova’, promijenio svijet.

Podsjetimo, njegovo mirovno posredovanje u Gazi je propalo, napor da okonča rat u Ukrajini također. Trumpovo sve krhkije domaće političko utemeljenje i njegov već upitan međunarodni autoritet samo će zakomplicirati njegove dileme. U mnogim aspektima, iranski sukob je vrsta međunarodne krize bez lakih odgovora koju je izbjegavao u svom prvom mandatu. Sada bi mogao definirati njegov drugi.