Za Rezime sedmice FTV-a govorio je Vehid Šehić, predsjednik strateškog odbora Koalicije “Pod Lupom”. 

Da li je danas veća opasnost u onima koji krše pravila ili u onima koji ih pišu kako im odgovara, Šehić je kazao da se može staviti “znak jednakosti”, jer se “stvaraju pretpostavke da se ljudi mogu ponašati kako žele, a ne u skladu s pravnim normama”.

“Mi smo daleko od vladavine prava koja podrazumijeva poštivanje zakona, ustava koji se donose normalno u demokratskoj parlamentarnoj proceduri, zakoni koji štite ljudska i građanska prava, kako individualno, tako i kolektivno, a prvo pravo na život. Mi živimo u državi, ne samo u BiH, to je karakteristično izgleda za čitav svijet - pojedinci smatraju da su iznad zakona, iznad institucija države. Ko danas poštuje Haški tribunal ili Stalni međunarni sud za ratne zločine, ili tužioca, ko toliko poštuje odluke Međunarodnog suda pravde, da se ne vraćamo u BiH, jer mi smo država gdje je politika postala najunosnije zanimanje. Za politiku vam ne treba nikakvo posebno znanje.

Bitna su ona zvanja koja se na volšeban način mogu dobiti u BiH i za to plaćamo cijenu jedne političke, ekonomske, socijalne nesigurnosti, a ono što je najpogubnije za jedno društvo, kada se iz filozofije života svakog pojedinca izgubi moral i etika”, započeo je Šehić, te objasnio: “Bez morala i etike, a zna se šta znači moral i moralno ponašanje, nema uspješnog društva, nema uspješne države, a nema ni uspješnog pojedinca. Nije sve u materijalnom, stvar je i u nekom drugom i uvijek se traži neki balans. Ali kada profit postaje jedino pravo koje može da krši sva druga ljudska prava, onda imate i svjetsku krizu, i regionalne krize, pa i krizu u BiH”.

Nekad, ne tako davno, važilo je - mislim, dakle postojim. Danas važi: Napadam, dakle relevantan sam. Descart je mrtav, živ je Orwell.

Bliski istok gori – razmjena raketnih udara između Izraela i Irana

Predsjednik strateškog odbora Koalicije “Pod Lupom” je rekao kako trenutna dešavanja ukazuju na to da je “svjetska politika u velikoj krizi”. Kazao je da je najveća odgovornost na onima “koji sada odlučuju da li to može eskalirati u svjetski sukob ili ne”, te da želi da vjeruje “da će ipak doći do nekog mirnog rješenja”, nakon kojeg će trebati “uložiti mnogo diplomatije, razgovora, želje za dijalogom i kompromisom, te želje da razumijemo jedni druge”.

“Mnoge stvari su bez odobrenja relevantnih institucija. Mnogo toga je urađeno bez, na primjer, saglasnosti Savjeta bezbjednosti ili Ujedinjenih nacija. Ovo je trenutak, još jedan, da Ujedinjene nacije moraju doživjeti reorganizaciju, jer, i kad se vratimo u ratna dešavanja prostora bivše Jugoslavije, toliko je doneseno rezolucija koje se apsolutno nisu poštivale. Najveći problem Ujedinjenih nacija, koji bi trebali da budu garanti mira za sve članice Ujedinjenih nacija, izgubile su tu svoju ulogu. Njihova uloga je sada marginalna. Uloga Kine, SAD-a, Rusije, Evropske unije, normalno tu se mora uključiti Saudijska Arabija, tu je Indija. Mislim da će doći do dogovora i do prekida ovih sukoba, ali ovdje je filozofija jačeg. Kad sam toliko jak, onda me ne vežu nikakve pravne norme, međunarodni ugovori. Pa se ne poštuju ni međunarodni sporazumi”, rekao je Šehić.

Gdje je granica zakonodavne kreativnosti?

“Ovdje se prvo radi o smjeni dvojice ministara iz SNSD-a, s druge strane imamo ostavku (Nenada Nešića). I to je taj začarani krug. U Domu naroda su vam potrebna tri glasa delegata u jednom klubu. Vi ga nikad nećete imati u klubu Srba, svi su iz Republike Srpske. E to su te zloupotrebe gdje se koristi taj način blokade. S druge strane i drugi zakoni koji se predviđaju i koji govore da su evropski, koji su daleko od evropskih, tako da imam osjećaj da su puna usta Evropske unije i evropskih zakona, a većina, narodski rečeno, mole Boga da do toga ne dođe. Jer kada prihvatate evropske standarde, kada prihvatite sve ono na čemu počiva Evropa, mnogi koji danas obnašaju vrlo značajne funkcije ne znaju se ponašati na takav način. Oni se ne znaju ponašati da poštuju zakone i institucije ove države”, objasnio je Šehić.

S obzirom na dugogodišnje zloupotrebe i kršenje zakona, te izborne godine koja je nadomak bh. politike, Šehić se dotakao i teme novih tehnologija korištenih na prethodnim izborima. Kako kaže, namjeravalo se preći u sistem održavanja izbora elektronskim putem, jer se na taj način spriječavaju izborne manipulacije i krađe, ali – budžet.

Pojasnio je: “Jedini način da se u jednom dijelu spriječe izborne manipulacije je uvođenje ovih tehnologija - sada imate jedan apsurd - nema sredstava u budžetu. Mi znamo da sredstava ima. Jako dovoljno. Kada se kupuju neki objekti od privatnika, onda sredstava ima. Kada treba zaštititi dostojanstvo građana birača i onemogućiti bilo koga da falsifikuje izbornu volju, onda nema sredstava. Zato treba izvršiti pritisak na vlasti, ali vidimo da nemamo budžeta. To se mora predvidjeti budžetom. Mi smo mislili za ovu godinu, ali vidimo kako ide i moram reći da, nažalost, 2026. godine mi nećemo imati izbore sa novim tehnologijama”.

Rad Federalnog parlamenta

“Kada procjenjujete kvalitet i kvantitet bilo koje institucije u ovoj državi, treba voditi računa o njihovoj efikasnosti, koje su to zakone donosili i kakvi su to zakoni. Imate zakona koje možete donijeti jako mnogo, a imate zakone gdje vam treba dosta vremena da bi prošao parlamentarnu proceduru i podršku većine.

Ovdje nisam siguran da imamo te kvalitetne zakone, ali u odnosu na državni parlament može se reći da radi više. Ali to je daleko od onog što se očekuje od zakonodavne vlasti s obzirom u kakvoj situaciji živimo. Potrebne su političke, ekonomske i socijalne reforme u ovoj državi, da i naši zakoni na nivou entiteta moraju biti uslađeni sa evropskom stečevinom, kako se to kaže. Prilagođavati se da sutra možemo postati ravnopravna članica. Tu se apsolutno ne radi. S druge strane, ako gledate neke institucije u ovoj državi i na nivou Federacije, ja kao građanin, koji sam možda malo više upućen u odnosu na prosječnog građanina, apsolutno nisam zadovoljan. Previše se u nekim stvarima žuri, pa se donese nešto, onda se kasnije ispravlja, a nekad je krivu Drinu teško ispraviti”, naveo je Šehić.

-Institucije mogu zastati, zakoni se mogu mijenjati, ali osjećaj za pravedno ne bi smio nestati, kazao je.