U Kalinoviku su tokom rata ubijena 122 Bošnjaka. Pronađeni su i identifikovani posmrtni ostaci 80 osoba, a još se traga za 42 civila.

Kroz logor koji je bio smješten u Osnovnoj školi u Kalinoviku prošlo je više od hiljadu žena, djece i muškaraca.

O ratnim zločinima na području Kalinovika odlučivalo je nekoliko sudova.

Sud Bosne i Hercegovine je za zločine u Kalinoviku pravosnažno osudio bivšeg komandanta Taktičke grupe Ratka Bundala na 22 godine zatvora, komandira stanice milicije u SJB Kalinovik Neđu Zeljaju na 15, pripadnika VRS, kao i komandira straže koji je upravljao zloglasnim logorom Barutni magacin Đorđislava Aškrabu na sedam godina zatvora.

Bivši pripadnik VRS Novica Tripković je za zločine u Kalinoviku osuđen na osam godina zatvora (20 godina objedinjene zatvorske kazne zbog zločina u Foči). Slavko Lalović zvani Ustaša je osuđen na pet godina zbog silovanja, zatrašivanja i terora u školi u Kalinoviku.

Na devet godina je u Srbiji osuđen pripadnik VRS Dalibor Krstović zvani Dado, ali je Apelacioni sud u Beogradu naložio ponovno suđenje.

Također, Haški tribunal je za zločine u Kalinoviku i Foči osudio na 28 godina Dragoslava Kunarca Žagu, komandira specijalne dobrovoljačke jedinice.

Ukupno je dosad u tri navedena suda, počiniocima ratnih zločina izrečeno 94 godine zatvora.