Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je za Sky News da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao u sljedećih pet godina napasti neku od članica NATO-a. U intervjuu je rekao i da ne vjeruje da je Putin trenutno spreman za takav potez.

Govoreći o odbrambenim planovima NATO-a, Zelenski je rekao da je tempo povećanja izdvajanja za odbranu prespor. "Vjerujemo da bi Putin od 2030. mogao imati znatno veće vojne kapacitete. Danas ga Ukrajina zadržava pa nema vremena za ozbiljnu obuku vojske", rekao je.

"Putinu je potrebna pauza. Treba mu ukidanje sankcija. Treba mu uvježbana vojska. A deset godina je jako dugo. Do tada će imati novu vojsku."

U intervjuu je Zelenski iznio niz poruka:

• Zbog eskalacije na Bliskom istoku Ukrajina bi mogla dobivati manje pomoći, osobito iz SAD-a, što bi Rusiji donijelo prednost na bojištu
• Britanske komponente za projektile završavaju u Rusiji
• Možda nije idealan čovjek da Ukrajinu vodi do kraja rata, ali je "najiskusniji"
• SAD i Rusija mogu biti privremeni partneri, ali "nikad neće biti prijatelji" dok je Trump na vlasti

Zelenski je odbio odgovoriti na pitanje je li se osjećao "iznuđivano" tijekom katastrofalnog susreta u Ovalnom uredu, ali je naglasio da se "ponašao iskreno" Upitan kako vidi posljedice sukoba Izraela i Irana i moguće širenje rata na Bliskom istoku, Zelenski je rekao da razumije kako bi pomoć Ukrajini, posebno iz SAD-a, mogla biti smanjena. "Bit će nam teško", rekao je.

Kad je riječ o njegovom odnosu s Donaldom Trumpom, Zelenski je izbjegao kritike i fokusirao se na Trumpov odnos s Putinom, ocijenivši ih kao "kratkoročne partnere", ali ne i prijatelje.

O pregovorima s Rusijom

Govoreći o mogućem prekidu vatre i mirovnim pregovorima, jasno je poručio da ih podržava i da bi bio spreman sjesti za stol kako bi utvrdio "postoje li stvarni kompromisi i postoji li stvaran način za okončanje rata". Na pitanje bi li bio spreman odreći se dijela teritorija u sklopu mirovnog sporazuma nije odgovorio izravno, nego je poručio da bi vojni pritisak i sankcije mogli natjerati Putina na pregovore.

Dotaknuo se i neučinkovitosti sankcija, navodeći da Rusija i dalje nabavlja komponente za projektile i dronove iz drugih zemalja, među kojima je i Velika Britanija.

Plan o povećanju obrambene potrošnje trebao bi biti službeno usvojen na sastanku čelnika NATO-a u Haagu danas i sutra. Prema prijedlogu, 3.5 posto BDP-a trošilo bi se na izravne vojne potrebe, a dodatnih 1.5 posto na povezane sektore poput infrastrukture i kibernetičke sigurnosti.

Izdvajanje 5 posto BDP-a za obranu razina je kakva je postojala među NATO saveznicima tijekom Hladnog rata.