Ministar ekonomije Maksim Rešetnjikov i finansijska mađioničarka ruskog predsjednika Vladimira Putina – moćna šefica Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina – otvoreno je izjavila na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu (PMEF):

"Rusija je na ivici recesije i većina resursa koji su omogućili rast ruske ekonomije posljednjih godina potpuno su se ispuhali i iscrpili."

Ruski nezavisni mediji navode da je Rusija najvjerovatnije već u recesiji, a političari i ekonomisti Kremlja polako pripremaju stanovništvo za najgori scenarij takvim izjavama. Rusija jednostavno više ne može živjeti isključivo na osnovu rata ili vojne industrije, čiji je rast stvorio iluziju uspješne ekonomije koja prkosi sankcijama i izolaciji. Naime, samo u prvom kvartalu ove godine, prema zvaničnim podacima, BDP je pao s 4,1 posto na 1,4 posto, s tendencijom daljeg pada, prenosi hrvatski "Jutarnji list".

Prema nezavisnom ruskom portalu Novaja gazeta, Evropa praktično stagnira u periodu januar–april 2025. godine, s ekonomskim rastom manjim od 1,2 posto, prenosi Jutarnji list.

"Zalihe deviza i zlatne rezerve će se istopiti do kraja 2026. godine"

Iako je Vladimir Putin na sastanku s biznismenima krajem aprila trijumfalno najavio rast BDP-a u 2025. godini, za šta je tada dobio gromoglasan aplauz, nezavisni ruski portal Moscow Times, pozivajući se na izvore iz Moskve, tvrdi da su sredstva iz Fonda za nacionalnu sigurnost (devizne i zlatne rezerve) smanjena tri puta tokom tri godine rata protiv Ukrajine. Zalihe zlata pale su s više od 400 tona prije rata na sadašnjih 139,5 tona.

Ta su sredstva otišla za potrebe rata i za "krpljenje" socijalnog mira, ali čak i Nabiulina, kako prenosi režimski poslovni list RBK, kaže da bi se "zalihe deviza i zlatne rezerve mogle istopiti do kraja 2026. godine". Dobit ruskog poslovanja u prva tri mjeseca 2025. godine pala je za trećinu u odnosu na 2024. godinu, a u naftnom sektoru, ključnom za Rusiju, profit se prepolovio.

Treba napomenuti da Rusija svoj budžet zasniva na projekciji cijena i prodaje nafte, pa se nadaju, kako otvoreno pišu režimski mediji, da bi zbog rata između Izraela i Irana cijene nafte mogle skočiti na više od 100 dolara po barelu jer, kako piše režimska novinska agencija RIA Novosti, "to onda znači punjenje ruske državne blagajne". Međutim, za sada, to je na dugom štapu. A zamjenik šefa Putinove kancelarije, Maksim Oreškin, rekao je:

"Treba tražiti nove modele ekonomije jer su trenutni modeli ekonomskog rasta iscrpljeni."

Ekonomski stručnjaci Kremlja: Putine, biraj – ili rat ili ekonomija

Inflacija se trenutno približava brojci od 10 posto (u maju je iznosila 9,89 posto), pa Rešetnjikov poručuje: "Ako ne obuzdamo inflaciju na 4 posto, Turska nas čeka", šaljući tako jasnu, uznemirujuću poruku. Podsjećamo, Turska ima najveću inflaciju u Evropi – oko 45 posto. Ipak, nezavisni ruski ekonomisti izražavaju sumnju da je Moskva trenutno sposobna obuzdati inflaciju, ne samo zato što je do sada bila "pod kontrolom" zahvaljujući stalnoj državnoj intervenciji. Nezavisni ruski portal Novaja Gazeta Evropa izvještava da ekonomski stručnjaci Kremlja sve otvorenije poručuju Putinu:

"Ili rat ili ekonomija."

"Poslije tri godine rata, ruska ekonomija je iscrpljena. Ekonomija to više ne može izdržati. To lako može dovesti do kolapsa i iznenadnog osiromašenja Rusije", rekao je Aleksandar Koljandr, ekonomski analitičar u Centru za analizu evropske politike.

Putin izdvaja više novca za agresiju na Ukrajinu nego što je SSSR izdvajao na vrhuncu Hladnog rata

Prorežimski moskovski list Vedomosti citira ruski Centar za makroekonomsku analizu i kratkoročno predviđanje (CMASF), koji u najnovijem izvještaju o "dinamici proizvodnje u martu i prvom kvartalu" ističe da se u industriji primjećuje stagnacija. A ako se isključi proizvodnja s dominantnim učešćem vojno-industrijskog kompleksa, "može se govoriti o prelasku u recesiju". "Ulaganje" u ratnu industriju uzelo je svoj danak, pa su i druge grane polako počele tonuti, a najalarmantnija situacija je u poljoprivredi, koja već treću godinu rata bilježi konstantan pad. Napominju da je recesija stigla uprkos historijski najnižoj stopi nezaposlenosti od samo 2,3 posto, ali i da ruskoj industriji nedostaje više od dva miliona kvalifikovanih radnika, zbog "masovne emigracije i mobilizacije za rat".

Krajem prošle godine, u članku kojim se najavljivao ovaj razvoj događaja, navedeno je da Rusiju očekuje ili "rast bez razvoja" ili "stagflacija – stagnacija proizvodnje uz stalni rast inflacije". Tada je Branislav Slančev, profesor na Univerzitetu u San Dijegu, izjavio da "ruska ekonomija ne može izdržati vojnu potrošnju koju zahtijeva Putin", a da se to ne odrazi na ukupnu ekonomsku situaciju, koja je već na ivici izdržljivosti.

Na forumu u Sankt Peterburgu, predsjednik Odbora za budžet i poreze ruske Dume, Andrej Makarov, rekao je da država mora razmotriti ukidanje kreditnih olakšica, dok ministar finansija Anton Siluanov smatra da bi olakšice trebale biti usmjerene samo na razvoj i investicije, a ne na pokrivanje dugova ili plata.

Podsjetimo, Putin je, uz prešutni nagovor banaka koje su bile najviše pogođene sankcijama, morao otpisati kredite "veteranima i učesnicima takozvane specijalne vojne operacije", ili odobriti povlaštene kredite s dugoročnim kašnjenjem i niskim kamatnim stopama za sve koji su se "dobrovoljno prijavili u rat". Mnoge vojne fabrike morale su biti finansirane na isti način.

Jedna ekonomska mjera može izvući Rusiju iz ekonomskog haosa

U jednom trenutku, ruski nezavisni finansijski stručnjak Oleg Vjugin izjavio je da će to predstavljati veliki problem, i ispostavilo se da je bio u pravu – više od 40 posto ruskog budžeta ide na vojne potrebe, što je više nego što je SSSR izdvajao na vrhuncu Hladnog rata. Potvrđena je i prognoza doktora ekonomskih nauka Igora Lipšica, data još u novembru 2024. godine za Novaja gazeta, da Putin 2025. godine neće moći garantovati Rusima "i topove i maslac".

Predvidio je ne samo pad prihoda, već i nestašicu robe, odnosno povratak u "vrijeme deficita", kao rezultat napora vlade da kontroliše i reguliše galopirajuće cijene. Ipak, zamjenik predsjednika Komiteta za ekonomsku politiku Državne Dume, Mihail Deljagin, reagovao je na takve sumorne prognoze, izjavivši:

"Ljude treba hapsiti i zatvarati za zločine u ekonomskoj sferi."

To je, prema njemu, "dobra ekonomska mjera koja može izvući Rusiju iz ekonomskih problema" – a hoće li zaista tako biti, ostaje da se vidi.