Najveća evropska luka priprema se za mogući sukob s Rusijom, rezervirajući prostor za brodove s vojnim zalihama te planirajući gdje mogu preusmjeriti teret ako dođe do rata.

Boudewijn Siemons, izvršni direktor Lučke uprave Rotterdama, izjavio je za Financial Times da koordiniraju sa susjednom lukom Antwerpenom u slučaju da u luku stignu britanska, američka i kanadska vojna vozila i zalihe.

- Nije svaki terminal prikladan za rukovanje vojnim teretom. Ako bi se morale slati velike količine vojne opreme, oslonili bismo se na Antwerpen ili druge luke da preuzmu dio kapaciteta. Sve manje se promatramo kao konkurenti. Naravno, natječemo se gdje moramo, ali sarađujemo gdje god možemo - rekao je Siemons.

Luka godišnje obradi oko 436 milijuna tona tereta, a primi 28 hiljada brodova iz mora i 91 hiljadu riječnih brodova iz Njemačke i europskog zaleđa. Antwerpen godišnje obradi 240 miliona tona tereta, što ga čini drugom najvećom lukom u EU.

Mjere u Rotterdamu dio su vala priprema za rat koje se odvijaju diljem Evrope. Evropska unija izrađuje plan naoružavanja vrijedan do 800 milijardi eura, s ciljem da postane samostalnija u odbrani, kao odgovor na zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i kako bi odvratila rusku agresiju.

Nizozemska je zajedno sa saveznicima u NATO-u obećala povećanje izdvajanja za odbranu na 5 posto BDP-a. U maju je nizozemsko Ministarstvo odbrane objavilo da će Rotterdam morati osigurati prostor za prihvat više brodova s vojnim teretom, na zahtjev NATO-a.

Siemons je rekao da će jedan ili više brodova biti vezani uz obalu nekoliko sedmica, četiri do pet puta godišnje, iako se lokacija može mijenjati. Rotterdamski kontejnerski terminal jedino je mjesto u luci na kojem je moguće sigurno prebacivati streljivo s broda na brod.

Nekoliko puta godišnje održavat će se i vojne vježbe. Luka je već imala iskustva s vojnom opremom, no čak ni u vrijeme Hladnog rata nije imala posebno pristanište za takvu namjenu. Antwerpen, s druge strane, redovito prima opskrbu za američke trupe stacionirane u Evropi.

Glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, upozorio je članice Saveza u junu da bi Rusija mogla napasti neku od njih do 2030. godine. Luka je izgubila oko osam posto trgovine nakon što je EU uvela sankcije Rusiji, što Siemons naziva “još jednom lekcijom”, istovremeno pozivajući europske zemlje da stvaraju zalihe ključnih dobara, kao što to već čine s naftom.

- Trebali bismo isto učiniti s bakrom, litijem, grafitom i nekim drugim ključnim sirovinama. Imamo to za naftu, ali još ne za plin. Naravno, imamo neka plinska polja u Evropi koja to mogu djelomično pokriti, ali trebamo šire gledati na stratešku otpornost. Koliko je društvo otporno? To postaje sve važnije kako svijet postaje sve nestabilniji - rekao je Siemons.

Dodao je da bi područja oko luka, zbog razvijenih distribucijskih mreža, bila pogodna za takve zalihe. Dio nizozemske strateške rezerve nafte već se nalazi u Rotterdamu. Evropska unija trebala bi u utorak predstaviti “strategiju zaliha” koja će obuhvatati hranu i vodu, medicinske zalihe, ključne sirovine, energetsku opremu i skloništa, prenosi Financial Times.