Iako je početak pčelarske sezone bio sve samo ne obećavajući, ljeto je donijelo ohrabrujuće rezultate jer je drugo rojenje donijelo mnogo meda.

Senad Hodžić, predsjednik Udruženja pčelara Tuzlanskog kantona, kaže da se nakon teškog početka ipak može govoriti o solidnoj godini za one koji su uspjeli sačuvati svoje kolonije, piše Agroklub.

Prošlog vikenda je obavio drugo predenje meda i kako kaže, Posavina je na mikrolokacijama proizvela dobar med od lipe i medljike.

"Zadovoljan sam prinosom, prosjek je 17-18 kilograma po košnici sa ove druge paše, jer sam u prvoj košnici izvadio nešto meda", ističe Hodžić.  Prema njegovim riječima, u područjima gdje dominira lipa, pčele su imale dovoljno paše. Na nekim mikrolokacijama pojavila se i medljika, što je dodatno obogatilo prinose, ali situacija nije bila ista u svim krajevima.

Pčelarska sezona je počela po lošim vremenskim uvjetima, s obilnim kišama tokom cvjetanja, što je dovelo do velikih gubitaka. Procjenjuje se da je na nivou Bosne i Hercegovine uginulo između 40 i 50 posto pčelinjih zajednica.

"Ko je imao dobro pripremljene i jake pčele, mogao je uzeti dio meda čak i u prvom rojenju. Bagrem je slabo prošao, medio je samo 5-6 dana, ali su zato druge biljke, poput šaša i drugih cvjetnica, davale nektar. Bilo je i proljetnog cvjetnog meda, behara, ali ga tada gotovo niko nije uzimao", dodaje sagovornik Agrokluba.

Većina pčelara nije uspjela iskoristiti prvu pašu, pa su "slagali" prinose - jaru, bagrem, lipu i medljiku - gdje god je to bilo moguće. Uprkos izazovima, Hodžić vjeruje da će pčelari imati dovoljno meda da pokriju osnovne troškove.

"Pčelari će imati solidnu godinu, ne baš dobru, ali će morati pokriti svoje troškove. Sve zavisi od matica, lokacije, znanja pčelara, tehnika pčelarenja i tako dalje. Ali u osnovi, ovom drugom pašom mogu pokriti troškove i nadoknaditi dio gubitaka koje su imali zimi prošle i početkom ove godine", objašnjava on.

Kada su u pitanju cijene, očekuje se da će prosječna cijena meda na tržištu BiH ostati otprilike 25 KM po kilogramu, dok će tamniji medovi - poput kestena i medljike - koštati otprilike 30 KM. 

"I neće mnogo pčelara uzgajati med, jer je kupovna moć naših građana jako slaba, a druga stvar su niske cijene uvoznog meda u marketima, a patvoreni med nam potpuno obara cijene", ističe Hodžić.

Na području Federacije Bosne i Hercegovine pčelari dobijaju podsticaj u iznosu od 15 KM po košnici, dok Tuzlanski kanton dodatno izdvaja 10 KM po košnici za zdravstvenu zaštitu i očuvanje pčelinjeg fonda. Ipak, proizvođači se nadaju da će podrška biti veća, kako bi lakše prebrodili posljedice jake zime i početka sezone.