Izreka da je statistika tačan zbir netačnih podataka potvrđuje se informacijom o cijeni stana u maloj, izrazito nerazvijenoj općini Trnovo.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, mala i izrazito nerazvijena općina na istoku RS, Trnovo, zauzela je prvo mjesto na listi cijena kvadrata novogradnje. Cijena kvadrata u ovoj općini iznosi čak 4.259 maraka, piše BN televizija.

Kako je moguće da u općini koja nema ni mesnicu, ni benzinsku pumpu, ni frizerski salon, ni niz drugih sadržaja potrebnih za normalan život, kvadrat stana može koštati više od 4.000 maraka?

"Zato što našoj općini pripada i dio planine Jahorine", pojašnjava načelnik općine Trnovo Miroslav Bjelica.

"Posljednjih godina krenula je ekspanzija gradnje na Jahorini. Nadamo se da će se to nastaviti i očekujemo da cijene još porastu jer općina od toga ima koristi. Porez na nepokretnost ide direktno u općinski budžet", kaže Bjelica i ističe da će sav prihod s Jahorine općina vratiti na planinu kroz izgradnju infrastrukture.

Da bi se gradnja na trnovskom dijelu olimpijske Jahorine mogla nastaviti, potrebno je usvojiti novi regulacioni plan, jer je prethodni oboren na Ustavnom sudu RS nakon žalbi građana koji već imaju izgrađene objekte na Jahorini.

U ranijim izjavama za našu televiziju, nezadovoljni građani tvrdili su da je planirano da se bukvalno između njihovih objekata grade zgrade od 5–6 spratova, te da je u toku "betonizacija" planine.

Javna je tajna da na Jahorini uglavnom grade investitori povezani s politikom i političarima, a govori se i o pranju prljavog novca.

"Građevinarstvo je grana u kojoj se u značajnom procentu pere novac. Novac stečen na osnovu koruptivnih i kriminalnih radnji, uključujući, nažalost, i trgovinu drogom", kaže profesor ekonomije Miladin Stanić i dodaje da bi se time trebali baviti Ministarstvo unutrašnjih poslova i Tužilaštvo.

"Na Jahorini sigurno postoji mnogo osoba koje imaju nesklad između primanja i imovine", kaže profesor Stanić.

Imovinu na olimpijskoj Jahorini – kako na trnovskoj, tako i na paljanskoj strani – imaju i političari. Ko i koliko, ne zna se tačno, iako je predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra Nedeljko Elek nedavno tvrdio da će, kako je rekao, "otvoriti Pandorinu kutiju" i reći ko sve ima objekte na planini.

"Otvorio sam je malo. Rekao sam ko nema imovinu na Jahorini", kaže Elek, a na pitanje da li pokušava da ucjenjuje neke osobe tim podacima, odgovara da to ne čini.

"Ne ucjenjujem ja nikoga. Kada sam rekao da ću otkriti ko sve ima imovinu, nisam mislio samo na članove Vlade. Reći ću ja ko šta ima i iz opozicije, i iz Vlade, i iz menadžmenta javnih preduzeća", tvrdi Elek, a na pitanje kada će to reći, odgovara: "Kad dođe vrijeme."

Da li je došlo vrijeme da se Poreska uprava, a ne mediji, počne baviti neskladom između primanja i imovine, ne samo političara nego i svih poreskih obveznika u RS?

Nadležni sektor Poreske uprave tvrdi da je formirao bazu podataka o imovini i prihodima gotovo 800.000 fizičkih lica, te da su poseban nadzor stavili na 1.450 osoba koje su u posljednje tri godine imale razliku između prijavljenih prihoda i imovine veću od 300.000 maraka.

Ako se i utvrdi da nije riječ – kako bi se reklo – o "čistom poslu", Zakon o utvrđivanju porijekla imovine, usvojen početkom 2022. godine, ne predviđa oduzimanje te imovine, nego samo obavezu da ta lica plate veći porez na imovinu za koju ne mogu dokazati porijeklo.