Dok svijet i dalje pokušava sanirati posljedice nedavnih globalnih kriza, u tišini se razvija nova — još podcijenjena, ali potencijalno pogubna. Riječ je o otpornosti bakterija na antibiotike, fenomenu koji se neprimjetno širi i prijeti da do sredine stoljeća postane jedan od najvećih izazova za čovječanstvo. Znanstvenici upozoravaju: bez hitnog i koordiniranog odgovora, posljedice za zdravlje ljudi i globalnu ekonomiju mogle bi biti razorne.

Analiza koju je proveo Centar za globalni razvoj, uz podršku britanske vlade, otkriva da bi antimikrobna rezistencija (AMR) mogla godišnje odnositi milijune života te uzrokovati štetu od čak 1,7 bilijuna dolara. Posebno zabrinjava što bi najrazvijenije države, poput SAD-a, Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, mogle biti među najteže pogođenima, piše Guardian.

Ironično, baš u trenutku kad je borba protiv superbakterija trebala dobiti zamah, mnoge razvijene zemlje odlučile su smanjiti ulaganja u globalne zdravstvene programe. Ujedinjeno Kraljevstvo je ukinulo financiranje ključnog Flemingovog fonda, dok je američka administracija najavila rezove međunarodne pomoći od 9 milijardi dolara. Ni Francuska i Njemačka nisu iznimke — slijedile su sličan smjer.

Režu se sredstva, raste opasnost

Autori studije upozoravaju da bi takvi potezi mogli ubrzati katastrofalan razvoj događaja. “Rezovi u sredstvima za borbu protiv antimikrobne otpornosti mogli bi nas gurnuti u najgori mogući scenarij, čak i ako trenutni trendovi ostanu nepromijenjeni,” istaknuo je Anthony McDonnell, glavni istraživač. Ako se ne poduzmu konkretne mjere, gubici BDP-a do 2050. mogli bi dosegnuti zapanjujuće iznose: Kina bi mogla izgubiti više od 720 milijardi dolara godišnje, SAD gotovo 300 milijardi, a Europska unija više od 180 milijardi. Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo također bi pretrpjeli goleme udarce.

U međuvremenu, Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju procjenjuje da bi broj umrlih zbog AMR-a do 2050. mogao porasti za 60 posto. To bi značilo više od milijun i tristo tisuća smrtnih slučajeva godišnje u SAD-u i gotovo 200.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Zdravstveni sustavi već sada osjećaju teret. Infekcije koje ne reagiraju na standardne antibiotike češće završavaju hospitalizacijom, zahtijevaju skuplje terapije i dulje liječenje. Samo u SAD-u trošak bi mogao skočiti s trenutnih 15,5 milijardi na gotovo 57 milijardi dolara godišnje.

Preventiva je isplativija od posljedica

Ipak, postoji nada. Ako se vlade odluče ozbiljno uhvatiti u koštac s ovim izazovom – razvojem novih antibiotika, boljim nadzorom i pristupom liječenju – koristi bi bile višestruke. Američko bi gospodarstvo, u tom slučaju, moglo godišnje ostvarivati dodatnih 156 milijardi dolara, dok bi britanski BDP mogao rasti za 12 milijardi, prenosi Dnevno.hr.

Stručnjaci naglašavaju da se vrijeme za djelovanje dramatično skraćuje. Dr. Mohsen Naghavi, vodeći epidemiolog s IHME-a, poručuje: “Ako ne reagiramo sada, lijekovi koji su desetljećima spašavali živote mogli bi postati beskorisni. I najjednostavnije infekcije ponovno bi mogle postati smrtonosne.”

Je li svijet spreman za još jednu zdravstvenu krizu?
Premda britanska vlada tvrdi kako su svjesni opasnosti i da ulažu u smanjenje upotrebe antibiotika u stočarstvu te razvoj novih lijekova putem modela pretplate, brojke pokazuju da trenutni napori nisu dovoljni.

Antimikrobna rezistencija možda je spora i nevidljiva prijetnja, ali potencijal koji ima za destabilizaciju zdravstvenih sustava i ekonomija čini je itekako stvarnom. Vrijeme za ignoriranje problema je isteklo.