Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja reagovala je na izjave načelnika Općine Stari Grad Sarajevo Irfana Čengića vezane za uređenje dijela prostora unutar Zaštićenog pejzaža "Bentbaša", koje su objavljene na službenoj web stranici Općine i na društvenim mrežama.

U demantiju se navodi da su tvrdnje načelnika o tome da je "zatrpana divlja deponija i posijana trava" netačne i neosnovane. Iz Ustanove ističu da su na terenu sprovedene sveobuhvatne aktivnosti ekološke sanacije i rekultivacije, koje su uključivale uklanjanje otpada, dovoženje čistog zemljišta, planiranje terena, đubrenje, dreniranje i zasijavanje trave – sve u skladu sa stručnim preporukama i zakonima.

"Povodom dijela izjave načelnika Općine Stari Grad Sarajevo, objavljene na službenoj web stranici Općine, kao i na njegovom ličnom profilu na društvenim mrežama, a koja se odnosi na stanje i uređenje prostora s desne strane šetnice Dariva prema Kozijoj ćupriji – osjećamo se dužnim, kao upravitelji zaštićenog prirodnog područja Zaštićeni pejzaž "Bentbaša", reagovati i pojasniti navode koji nisu utemeljeni na činjenicama.

Navodi iz izjave načelnika kako je "zatrpana divlja deponija i posijana trava" su netačni i neosnovani. Ustanova nije zatrpala deponiju već je provela sveobuhvatne aktivnosti ekološke sanacije i rekultivacije terena, koje su uključivale uklanjanje građevinskog otpada i šute; dovoženje i nivelaciju čistog zemljišta; planiranje i obradu terena i zasijavanje trave uz prethodno đubrenje tla i dreniranje površinskih voda.

Ove aktivnosti su provedene u skladu sa stručnim preporukama, zakonima i pravilima upravljanja zaštićenim prirodnim područjima, a sve s ciljem očuvanja prirodnih i pejzažnih vrijednosti prostora. Da nije "zatrpana deponija" govori i nalaz Agropedološkog zavoda da na lokalitetu nema kontaminacije zemljišta teškim metalima.

Ovakvim navodima može se dovesti do dezinformisanja javnosti i potencijalnog obmanjivanja finansijera, Federalnog ministarstva okoliša i turizma  i Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja,građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, koji su učestvovali u podršci projektu sanacije i rekultivacije ovog prostora.

Podsjećamo da je Skupština Kantona Sarajevo 2017. godine donijela odluku o proglašenju Bentbaše zaštićenim pejzažem, uz saglasnost svih relevantnih institucija, uključujući i Općinu Stari Grad. Upravljanje ovim područjem je povjereno Kantonalnoj javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja, u skladu s Odlukom o osnivanju ustanove ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/17) i Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bentbaša".

Dodatno naglašavamo da ja Ustanova predlagala da se na osnovu stručnih mišljenja od strane  Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Zavoda za kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Kantona Sarajevo donese povoljno rješenje koje bi dalo odgovore vezane za način i vrstu intervencija koje bi rezultirale uređenjem i opremanjem ovog prostora. Izradom idejnog projekta, koji bi ponudio potrebna rješenja vezana za izbor sadržaja za uređenje i opremanje lokaliteta, izgled predloženog mobilijara, kao i predmjer i predračun radova sa opštim uslovima izvođenja radova na konkretnoj lokaciji, a koji bi dobio pozitivno mišljenje od strane Zavoda za kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Kantona Sarajevo u smislu pejzažne koncepcije i zaštite ovog prostora i Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, kao nosioca izrade planskog dokumenta, stvorili bi se uslovi za mogućnost realizacije i planskog uređenja ovog lokaliteta. Međutim do sada se takve vrste aktivnosti nisu desile, Općina je uradila samostalno projektno rješenje koje nije u skladu sa vrijednostima zaštite prirode ovoga područja kao ni sa tradicijskim i pejzažnim vrijednostima prostora, što dodatno komplikuje mogućnost realizacije takvih intervencija.

Uređenje i opremanje površina unutar zaštićenih područja je izrazito kompleksan i zakonima strogo regulisan proces, gdje svaki zahvat mora imati za cilj očuvanje prirodnog ambijenta, očuvanje staništa i poštivanje mjera zaštite propisanih zakonom. Naglašavamo da turizam, ekonomski interes i urbanistički zahvati ne smiju biti iznad obaveze zaštite prirode.

Takođe, važno je istaći da je Prostorni plan područja posebnog obilježja Zaštićeni pejzaž "Bentbaša" temeljni dokument koji predstavlja osnov za pribavljanje urbanističkih i građevinskih dozvola, neophodnih za bilo kakve infrastrukturne zahvate na ovom prostoru. Kako navedeni plan do danas nije usvojen, Ustanova sve aktivnosti provodi isključivo u okviru važećeg Plana upravljanja Zaštićenim pejzažem "Bentbaša", u skladu sa zakonima o zaštiti prirode i smjernicama institucija nadležnih za planiranje i zaštitu prostora.

Osim izostanka prostornog plana, prisutna su i dodatna ograničenja – definisana Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, broj: 07.2-2-135/03-17 od 16. marta 2005. godine ("Službeni glasnik BiH" broj 29/05 i 48/13), kojom je Prirodno-graditeljska cjelina Isa-begova zavija u Sarajevu proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Tom odlukom utvrđene su stroge mjere zaštite koje se odnose na cijeli prostor koji se prostire 100 metara s obje strane rijeke Miljacke, a što u konkretnom slučaju obuhvata upravo lokalitet koji je predmet izjave.

Ova ograničenja dodatno potvrđuju složenost bilo kakvog uređenja u ovom prostoru, jer svaki plan i projekt mora biti usklađen kako sa zakonima o zaštiti prirode, tako i sa odlukama koje se odnose na očuvanje nacionalnih spomenika, čime se ograničava, ali i precizno usmjerava, način mogućeg korištenja i razvoja prostora.

Naš osnovni cilj i zakonska obaveza jeste zaštita, očuvanje i promocija prirodnih vrijednosti, i u tom duhu izražavamo žaljenje zbog pokušaja diskreditacije kvalitetnog i stručnog rada Ustanove, baziranog na zakonskim okvirima i višegodišnjem iskustvu u upravljanju zaštićenim prirodnim dobrima.

Pozivamo načelnika i sve nadležne da, umjesto putem javnih istupa, ovu temu rješavamo kroz dijalog, institucionalnu saradnju i uvažavanje uloga koje su nam zakonom povjerene. Takođe apelujemo na nadležne institucije da u najskorije vrijeme donesu Prostorni plan područja posebnih obilježja za ovaj lokalitet, kako bi se jasno definisala pravila upravljanja, namjena prostora i mogućnosti intervencija.

Sav rad koji je izvršen na ovom lokalitetu dokumentovan je kroz službene zapisnike, specifikacije, izvještaje i fotografsku dokumentaciju koja se nalazi u arhivi Ustanove, te je u svakom trenutku dostupna na uvid – i Općini Stari Grad i svim zainteresovanim institucijama.

U nadi da će ovakvi nesporazumi u budućnosti biti rješavani putem konstruktivnog dijaloga, a ne putem izjava koje mogu narušiti povjerenje u zakonito i stručno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima, ostajemo otvoreni za saradnju u interesu zaštite i unapređenja najvrednijih prostora našeg kantona, saopšteno je iz KJU za zaštićena prirodna područja.