Svečanom ceremonijom podizanja zastave, kojoj je prisustvovao i predsjednik Vladimir Putin, Ruska Federacija je prije nekoliko dana službeno stavila u operativnu upotrebu najnoviju nuklearnu podmornicu klase Borej-A – "Knyaz Požarski". Riječ je o sedmoj podmornici iz ove serije strateških nosača balističkih projektila, koja predstavlja "vrhunac aktuelnog ruskog podmorničkog inženjeringa" i "važnu tačku u modernizaciji strateških pomorskih snaga", prenosi Dnevno.hr.

Prema Putinovim riječima, nova podmornica igra ključnu ulogu u osnaživanju ruske sposobnosti nuklearnog odvraćanja, s naglaskom na "drugi udar" – "temeljni princip ruske vojne doktrine".

Podmornice klase Borej-A predstavljaju "tehnološki iskorak u odnosu na prethodnu generaciju". Modernizovani trup, sofisticirani sonarni sistemi i tiši pogonski mehanizmi omogućavaju im "još neprimjetnije djelovanje". Svaka jedinica nosi do 16 balističkih projektila RSM-56 Bulava, od kojih svaki može biti opremljen s do šest nezavisno usmjerenih nuklearnih bojevih glava.

Patrola Arktikom i ofanzivne sposobnosti

Pored strateškog raketnog arsenala, "Knyaz Požarski" raspolaže i torpedima kalibra 533 mm, protubrodskim projektilima, kao i sistemom REPS-324 Shlagbaum za protumjere protiv torpeda. Također može lansirati projektile RPK-2 Vijuga, namijenjene neutralizaciji brodova i podmornica. U konačnici, "riječ je o platformi koja uz funkciju odvraćanja ima i punu borbenu sposobnost djelovanja na otvorenom moru".

Podmornica će biti dodijeljena Sjevernoj floti i patrolirat će vodama Arktika i Atlantskog okeana, u skladu s ruskom pomorskom strategijom. S obzirom na njen glavni zadatak – očuvanje kapaciteta za uzvratni nuklearni udar – pozicioniranje u tom dijelu svijeta smatra se "geostrateški ključnim".

Predsjednik Putin najavio je da će do 2030. godine u operativnu službu biti uvršteno još šest nuklearnih podmornica. Sve će biti opremljene novim strateškim sistemom – autonomnim podvodnim dronovima Posejdon, na nuklearni pogon i s nuklearnim naoružanjem.

"Podvodni horor Zapada": Dron Posejdon

Podvodni dron Posejdon, poznat i pod NATO klasifikacijom Status-6 ili Kanyon, "jedna je od najkontroverznijih ruskih vojnih inovacija". Riječ je o torpedu dometa do 10.000 kilometara, koji može ploviti brzinom do 185 km/h i doseći dubine do 1000 metara. Zahvaljujući akustičkom i termalnom prikrivanju te vlastitom minijaturnom nuklearnom reaktoru, ovaj dron se "gotovo neprimjetno probija kroz okeane".

Opremljen bojevom glavom snage do 100 megatona – "dvostruko snažnijom od legendarne Carske bombe", Posejdon je dizajniran da zaobiđe sve poznate sisteme protupodmorničke odbrane. Njegova upotreba predviđena je "u slučaju najgoreg scenarija: totalnog nuklearnog sukoba".

Nikolaj Patrušev, predsjednički savjetnik i šef Pomorskog kolegija, potvrdio je kako se trenutno dovršava nova strategija razvoja ruske brodogradnje za razdoblje 2025. – 2050., koja će Putinu biti predstavljena na jesen. Fokus nove doktrine bit će na "strateškom odvraćanju, razvoju podvodnih sposobnosti i očuvanju kontrole u ključnim globalnim akvatorijima".

Ruska i američka podmornička flota: Pomicanje balansa

Sredinom 2025. ruska mornarica raspolaže s ukupno 79 podmornica, od čega je njih 54 na nuklearni pogon. U taj broj ulazi 14 strateških podmornica – osam iz nove klase Borej i šest starijih klasa Delta III i Delta IV. Nadalje, flotu čini i 13 podmornica s krstarećim projektilima (šest Oscar II, sedam Jasen), 16 jurišnih nuklearnih podmornica (među kojima su klase Akula i Sijera) te 10 specijalizovanih jedinica za tajne dubinske misije.

Konvencionalni dio flote čini 25 dizel-električnih podmornica, pretežno klase Kilo i Poboljšani Kilo, s nekoliko novih jedinica klase Lada.

Uprkos tome, SAD i dalje prednjači – "američka mornarica ima 71 nuklearno pogonjenu podmornicu", uključujući 14 strateških iz klase Ohio, te još 53 jurišne podmornice klasa Virginia, Seawolf i Los Angeles. Svaka američka strateška podmornica može nositi do 24 rakete Trident II D5, a ukupna američka podvodna nuklearna zaliha procjenjuje se na oko 4.032 bojeve glave, naspram 1.648 ruskih.

Uvođenje "Knyaza Požarskog" i nadolazeća integracija podvodnih sistema Posejdon jasno upućuju na rusku namjeru da "ojača prisutnost u svjetskim morima, osobito u sjevernom Atlantiku, Baltičkom i Sredozemnom moru". Za Evropu to znači "dodatno povećanje sigurnosnih izazova", dok SAD sada "mora razmatrati novu klasu prijetnji za koju konvencionalne protupodmorničke taktike nisu pripremljene".

S nastavkom ulaganja u sofisticirane, teško detektabilne podvodne sisteme, Moskva želi potvrditi da njeno nuklearno odvraćanje "ostaje neuništivo – čak i nakon prvog udara". Time se "dodatno učvršćuje njena pozicija u globalnim vojnim i diplomatskim odnosima".