Piše: Darko Omeragić

Za tri dana na Aljasci će biti održan istorijski susret Vladimira Putina i Donalda Trumpa na kojem će ruski i američki predsjednik razgovarati o ratu u Ukrajini koji traje već tri i po godine.

Rusija je tokom troipogodišnje agresije ostvarila teritorijalne dobitke koji su plaćeni velikim brojem poginulih ruskih vojnika. S druge strane i Ukrajina ima velike gubitke u ljudstvu, ali i dalje ne odustaje od ideje o ulasku u NATO, što je bio i jedan od Putinovih izgovora da napadne svog susjeda. U ovom trenutku teško je reći o čemu će tačno razgovarati Putin i Trump, pa čak je teško procijeniti da li će im se na tom sastanku pridružiti i Volodimir Zelenski, te čega će se zaraćene strane odreći u zamjenu za privremeni ili trajni prekid vatre.

Tim povodom za "Slobodnu Bosnu" je govorio vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić koji kaže da Trump na ovom sastanku želi pokazati vještinu sklapanja poslova, dok se Putin nije previše žurio da pristane na sastanak. Trump je, smatra Avdagić, svojim djelovanjem primorao Putina da se odazove na ovaj sastanak.

ŠIRA PRIČA

"Gledaćemo jednu igrariju. Ne treba očekivati diplomatsko-tehnička rješenja, ali načelni dogovor je pao. Mislim da ima puno onih koji ne shvataju da ovo nije susret oko Ukrajine. Ovo je malo šira priča o sređivanju odnosa između SAD-a i Rusije, ali dvoje čelnika koji odlučuju o svemu. Najviše što bi se moglo dogoditi nakon ovog sastanka je 30-dnevno primirje na koje poziva Trump. Putinov pristanak na primirje bi bio dobar potez u kontekstu njegovog prijateljstva s Trumpom. S druge strane, to Trumpu treba, jer ako mu nešto date onda se mijenjate u njegovim očima", pojasnio je Avdagić.

Ipak, ovo nije vrijeme Kenedija i Hruščova u kojem je tadašnji prvi čovjek SSSR-a mislio da su globalni mediji relevantni, pa bio spreman na deal koji je zapravo bio egal u tadašnjim odnosima Sovjetskog saveza i SAD-a, ali je prikazan kao pobjeda SAD-a.

"Hruščov je zbog te percepcije da je SSSR u Kubanskoj krizi bio gubitnik 'stradao'. Zašto bi onda neko mislio da bi se Putin poginjanjem izložio gubitku svoje aure? Tako da na ovom sastanku ne očekujem male igre, a na stolu su ukupni američko-ruski odnosi, uključujući trgovinu i sankcije, a Ukrajina je samo dio toga i neće biti jedina tema. Također sam siguran da je Trump odlučan da u nekom obliku napravi kraj rata, a sada tu dolazimo do realnosti i umijeća mogućeg, što su politika i diplomacija. To moguće se nalazi u okviru ciparskog rješenja", smatra naš sagovornik.

Avdagića smo pitali da li će na stolu biti razmjena teritorije između Rusije i Ukrajine. Njegovo odgovor je da su ovo formalno tehnička, ali zapravo ustavna pitanja. Riječ je o tome da ni Putin ni Zelenski nemaju mandat da razmjenjuju teritorij svoje zemlje.

LAKO JE MIJENJATI NEŠTO ŠTO NIJE VAŠE

"Putin može nekome predati zemlju koja nije stavljena pod ruski ustavno-pravni poredak. Ako imaju nešto u oblasti Sumija Putinu nije problem da kaže da se ta teritorija razmjeni. Trumpu i to neko mora reći da bi i on shvatio. Sad i on u ovom mandatu vidi što znače pravna pitanja i da mu je pravni sustav najveća prepreka nekakvoj većoj, jednostavnijoj i samostalnoj vladavini u SAD-u u momentu kada drži većinu u Senatu i Kongresu. Lako je zamijeniti nešto nije vaše, da je Ukrajina ostala u dubini teritorije Rusije to bi mogla zamijeniti za svoje teritorije. Putin neće mijenjati teritorije koje su potpale pod ustavno-pravni poredak Rusije, ali vjerovatno hoće teritoriju u ukrajinskim oblastima koje nisu u tom poretku", ističe Avdagić.

S druge strane, ne može ni Zelenski mijenjati teritorije koje su u ustavno-pravnom poretku Ukrajine, poput anektiranih oblasti. I tu zapravo dolazimo do "umijeća mogućeg".

Jedino moguće rješenje je, kako kaže Avdagić, zamrzavanje trenutnog stanja i da se čeka nekakva biologija, odnosno da nema promjene dok je Putin tu. Da privremena rješenja mogu postati trajna pokazuje primjer Kipra koji je kao takav ušao u Evropsku uniju, pa ni to ne bi bila prepreka Ukrajini da uđe u EU. Isto tako je bitno da ni Trump ne može garantovati da Ukrajina neće ući u NATO, jer bi se time prekršio Sjeveroatlantski ugovor koji kaže da su otvorena vrata NATO-a stvar suvereniteta zemlje koja to traži.

"Zato kažem da je ovaj prvi susret Trumpa i Putina sređivanje njihovih odnosa, odnosno Rusije i SAD-a. Za bilo koje druge dogovore potrebna je i Ukrajina koja može reći da neće tražiti članstvo u NATO-u", govori Avdagić.

RAT U UKRAJINI, DEJTON, MILOŠEVIĆ I PUTIN

Što se tiče Evrope, odnosno Evropske unije koja neće učestvovati na ovom sastanku činjenica je da će joj ostatiti gorak okus u slučaju rješenja u kojem se Ukrajina neće vratiti u okvir svojih granica.

"Ako to stavimo u kontekst BiH, neki su rekli ne treba razgovarati s Putinom. A što ćemo s tim da se u Dejtonu razgovaralo s Miloševićem. Jeste da je Milošević poslije završio u Haagu, ali u tom momentu je i dalje odlučivao. Koliko god je svima u BiH ostao gorak okus ovdje se mir zadržao, iako je Dejton predviđao privremeno rješenje koje nije uporedivo s Ukrajinom jer je BiH dosta kompleksnija priča. Mir može biti i nepravedan, ali svejedno on na kraju bude – mir. Malo je onih koji će reći da je kraj rata u BiH bio pravedan. Ovdje to spominjem da bi se percipiralo kako se sve može završiti. Što se tiče rusko-američkog sastanka moguć je dogovor, ali i da se vrata na neko vrijeme zatvore. Sve solucije su na stolu, jer ne znamo kako će Trump na kraju reagirati. On voli sugovornike dovesti pred svršen čin i tražiti nešto o čemu druga strana nije spremna razgovarati i onda se sastanak zatvara“, kaže Avdagić, te zaključuje da je na stolu zatopljavanje odnosa Rusije i SAD-a.