Hrvatska se stalno zalaže za humanitarnu pomoć Pojasu Gaze, poštivanje međunarodnog humanitarnog prava i trajni i održivi mir između Palestine i Izraela, poručio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Dan nakon što je ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) kritizirano jer Hrvatska nije među 26 država koje su zbog humanitarne krize "neviđenih razmjera" pozvale Izrael da trenutno dopusti humanitarni pristup Pojasu Gaze, ministar je naglasio da Hrvatska djeluje "konkretnim političkim i diplomatskim koracima".

"Smatramo da je za stvarne pomake – posebno u zaštiti civila i osiguravanju pomoći palestinskom stanovništvu, potrebno postići usklađeni pristup država članica", rekao je Grlić Radman.

Hrvatska humanitarna pomoć i diplomatski napori

Podsjetio je da je Hrvatska do sada uputila 2,75 miliona eura žurne humanitarne pomoći civilnom stanovništvu u Gazi putem međunarodnih organizacija te da je vlada ubrzo nakon početka rata u palestinskoj enklavi donijela odluku o donaciji 400 tona brašna.

Hrvatska istovremeno "kroz vlastite diplomatske kanale" potiče izraelsku stranu "na mjere koje vode smirivanju situacije", rekao je.

"Također, tražimo zaštitu civilnog stanovništva i omogućavanje pristupa humanitarnoj pomoći. I tu je europsko jedinstvo ključno." 

Principi i ciljevi hrvatske politike

"Naš pristup temelji se na stalnom zalaganju za humanitarnu pomoć, poštovanju međunarodnog humanitarnog prava te postizanju trajnog i održivog mira utemeljenog na rješenju s dvije države", nastavio je hrvatski šef diplomacije.

Naglasio je da Hrvatska razmatra "sve aspekte prijedloga Europske komisije o privremenoj suspenziji dijela suradnje s Izraelom u okviru programa Obzor".

"Naša politika je odgovorna i principijelna. Usmjerena je na postizanje konkretnih rezultata, s jasnim ciljem pomoći stradalom stanovništvu i očuvanja stabilnosti na Bliskom istoku", istaknuo je Grlić Radman.

Zemlje potpisnice zajedničkog poziva

Izjavu kojom se Izrael poziva na prekid blokade potpisalo je 19 članica EU-a, uz visoku predstavnicu za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaju Kallas i povjerenicu Europske komisije za Mediteran Dubravku Šuicu. Potpisnice su i Australija, Kanada, Island, Norveška, Švicarska i Japan, a među njima osim Hrvatske nema Njemačke ni Mađarske, navodi Hina.