Iako su neposredne opasnosti bolesti COVID-19, koja je bila poprimila pandemijske razmjere, dobro poznate, znanstvenici tek sada otkrivaju njezin suptilniji učinak, koji predstavlja ubrzano starenje krvnih žila, osobito kod žena.

Veliko i opsežno međunarodno istraživanje

Između seprembra 2020. i februara 2022. godine Rosa Maria Bruno sa Univerziteta Paris Cité u Francuskoj vodila je istraživanje koje je obuhvatilo 2390 sudionika, prosječne dobi 50 godina, iz 16 zemalja, uključujući Veliku Britaniju i SAD. Neki su imali potvrđenu infekciju virusom SARS-CoV-2 ili antitijela protiv tog virusa, dok drugi nisu imali nikakav trag infekcije navedenom bolešću.

Zdravlje arterija mjerilo se pomoću brzine pulsnog vala između karotidne arterije u vratu i femoralnih arterija u nogama. Ta metoda odražava krutost arterija, stanje koje prirodno raste s godinama i povećava rizik od srčanih bolesti.

Žene više u opasnosti

Brunin tim otkrio je jasan obrazac kod žena, da je infekcija virusom SARS-CoV-2 bila povezana s krutijim arterijama. Težina bolesti pojačavala je taj učinak. Žene hospitalizirane s COVID-om imale su vaskularnu dob kao da su pet godina starije, dok su one na intenzivnoj njezi dosegle za 7,5 godina veću starosnu vaskularnu dob od nezaraženih. Znanstvenici su kontrolirali faktore poput pušenja, pretilosti i drugih utjecaja. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu European Heart Journal.

Kod muškaraca, međutim, nije primijećen usporediv učinak.

Ovdje smo demonstrirali da postoji nešto mjerljivo u krvnim žilama što odgovara simptomima pacijenata s dugim COVID-om, pojasnila je Bruno i dodala je da je očekivala razlike između spolova, ali ne tolike.

Razumijevanje post-COVID sindroma

Na praćenju nakon šest mjeseci stanje arterija žena blago se popravilo, ali je ostalo najizraženije kod onih s trajnim simptomima bolesti COVID-19.

Studija je prvo veliko međunarodno višecentrično istraživanje koje demonstrira da je COVID-19 povezan s ubrzanim vaskularnim starenjem. Nalazi mogu također pridonijeti boljem mehanističkom razumijevanju post-COVID sindroma, što potencijalno može otvoriti put ciljanom farmakološkom liječenju, komentirao je za New Scientist neovisni stručnjak Vassilios Vassiliou sa Univerziteta East Anglia.