Bio je to samo još jedan petak ujutro na tajvanskom ostrvu Kinmen, nekoliko kilometara od kineske obale, kada je avionska sirena uznemirila građane. U lokalnom vladinom uredu ljudi su pogasili svjetla i sklonili se pod stolove. Drugi su bježali u podzemnu garažu. U obližnjoj bolnici osoblje se žurno bacilo na zbrinjavanje ljudi koji su ulazili s krvavim povredama. Ali krv je bila lažna, a stradali su bili volonterski glumci. Zajedno s državnim službenicima učestvovali su u obaveznim civilnim i vojnim vježbama koje su prošlog mjeseca održane širom Tajvana. Svrha? Vježbanje odgovora na mogući napad Kine, piše BBC, prenosi Dnevno.hr.

Kina je dugo obećavala "ponovno ujedinjenje" sa samoupravnim Tajvanom i nije isključila upotrebu sile. To je prijetnja koju Tajvan sve ozbiljnije shvata. Predsjednik William Lai, koji je preuzeo dužnost prošle godine, stoji iza jednog od najsnažnijih pokušaja jačanja odbrane u posljednjih nekoliko godina. Jedan od njegovih najvećih izazova, međutim, jeste uvjeriti vlastiti narod u hitnost situacije. Dok je njegov odbrambeni program dobio podršku, izazvao je i kontroverze.

"Potrebne su nam ove odbrambene vježbe, vjerujem da postoji prijetnja iz Kine," kaže Ben, finansijski stručnjak koji radi u Taipeiju. "Ali šanse za kinesku invaziju su male. Da su zaista htjeli napasti, već bi to učinili." Kao i Ben, većina ljudi na Tajvanu – 65% prema istraživanju Instituta za nacionalnu odbranu i strateška istraživanja (INDSR) objavljenom u maju – smatra malo vjerovatnim da će Kina napasti u narednih pet godina. To je uprkos upozorenju SAD-a da je prijetnja Tajvanu "neposredna" i da se Peking priprema da vojno bude sposoban za invaziju do 2027.

Tajvanske vojne pripreme

Lai i njegova vlada često ponavljaju frazu kojom objašnjavaju svoj motiv: "Pripremajući se za rat, izbjegavamo ga." Naglašavaju da ne traže sukob, već samo koriste pravo Tajvana da ojača odbranu. Uz velike vojne reforme, žele i povećati odbrambeni budžet za 23% iduće godine na 31 milijardu dolara, što bi bilo više od 3% njihovog BDP-a, pod pritiskom SAD-a da više ulažu u odbranu. Lai je obećao povećati to na 5% do 2030. Nakon produženja obaveznog vojnog roka, Tajvan je povećao plate i beneficije za vojnike te uveo strožije vježbe.

Ove mjere ciljaju riješiti dugotrajne probleme s nedostatkom vojnika i niskim moralom – vojnici su se ranije žalili na lošu obuku i nazivali su ih "jagodasti vojnici" zbog percepcije njihove slabosti. Godišnje vojne vježbe Han Kuang, koje simuliraju odgovor na kineski napad, preuređene su da zamijene skriptirane vježbe realističnijim simulacijama. Ove godine bile su najduže i najveće do sada, s 22.000 rezervista, što je oko 50% više nego prošle godine. Osim borbe protiv tzv. sive zone i kampanja dezinformacija, glavni fokus bio je priprema za urbani rat.

Vojnici su vježbali odbijanje neprijateljskih napada na sistem javnog prevoza, autoputevima i predgrađima. U Taipeiju su uvježbavali ukrcavanje raketa na jurišne helikoptere u parku pored rijeke i pretvorili školu u radionicu za popravak borbenih tenkova. Vlada također priprema građane za invaziju, povećavajući učestalost i obim civilnih odbrambenih vježbi.

Vježbe evakuacije i spašavanja

Jedna od najvećih ikad, nazvana Vježba urbane otpornosti, održana je prošlog mjeseca. Tokom nekoliko dana svaki veći urbani centar na Tajvanu imao je zračne uzbune. Stanovnici određenih kvartova morali su se skloniti u zatvorene prostore, a hoteli, trgovine i restorani obustaviti poslovanje. Putnici nisu smjeli ulaziti ili izlaziti iz vozova i aviona. Svako kršenje naredbi moglo je rezultirati novčanom kaznom. U centru Taipeija hitne službe i volonteri vježbali su evakuaciju povrijeđenih, gašenje požara i spuštanje niz zgrade koje su izgledale kao da su pogođene raketama. Medicinski timovi sortirali su evakuirane u garaži, previjali rane i postavljali infuzijske vrećice ispod šatora.

Neki Tajvanci to odobravaju. "Mislim da je to dobra stvar. Jer vjerujem da je prijetnja porasla," kaže uredski radnik Stanley Wei. "Pogledajte kako nas Kina okružuje," kaže pokazujući na kineske vojne vježbe koje okružuju Tajvan ratnim brodovima. "Vjerujem u mirni suživot s Kinom, ali trebamo i ojačati odbranu," kaže Ray Yang, IT stručnjak. "Prije rata u Ukrajini nisam mario za ovu mogućnost kineskog napada. Ali nakon Ukrajine, počeo sam zaista vjerovati da se to može dogoditi."

Neki su, međutim, skeptični. "Čak i ako dođe do napada, šta mi možemo učiniti?" pita se inženjer Liu. "Nisam siguran da bi oni uopće napali. Ta prijetnja je uvijek postojala."

"Zašto bi oni naškodili običnim ljudima?"

Na Kinmenu je skepticizam još izraženiji. Taj mali otok, koji je doživio smrtonosne sukobe između kineskih i tajvanskih snaga krajem 1940-ih i 50-ih, smatra se prvim frontom mogućeg napada. Ali s poboljšanjem odnosa između dvije obale i ekonomskih veza, mnogi na Kinmenu gledaju na blizinu Kine kao prednost, a ne prijetnju. Veći dio kinmenske ekonomije sada je usmjeren na kineske turiste koji brodovima prelaze uski prolaz iz Xiamena, najbližeg kineskog grada. Yang Peiling (77) vodi dućan na Kinmenu s tradicionalnim grickalicama. Kao djevojčica je svjedočila kineskoj artiljerijskoj paljbi s Xiamena tokom Drugog kriznog perioda Tajvanskog moreuza 1958.

Yang i njena porodica preživjeli su skrivajući se u planinskim pećinama. Drugi iz sela nisu. Decenijama kasnije, ona dočekuje jednodnevne turiste iz Xiamena u svojoj trgovini. "Kina nas sada neće napasti," tvrdi. "Svi smo Kinezi, svi smo jedna porodica. Zašto bi naškodili običnim ljudima?" U suvenirnici niz cestu, prodavačica Chen se slaže: "Ako bi oni raznijeli naše zgrade i ubili nas, kakav smisao ima zauzeti takvu zemlju? Dobit će Tajvan bez ičega, a to im ništa ne donosi."

Ovo mišljenje – da bi invazija na Tajvan za Kinu bila preskupa i besmislena – dijeli mnogi Tajvanci. Peking je više puta naglasio da želi "mirno ujedinjenje", što neki tumače kao znak da želi sačuvan Tajvan. No Lai tvrdi da je Kina "strana neprijateljska sila" koja planira "pripojiti" Tajvan i nastavlja "političko i vojno zastrašivanje." Još jedan faktor koji dugo umiruje Tajvance jeste da je SAD zakonski obavezan pomoći Tajvanu u odbrani. Iako ankete pokazuju da je taj osjećaj sigurnosti oslabio tokom administracije predsjednika Donalda Trumpa, neki i dalje vjeruju da bi SAD pomogao Tajvanu u slučaju napada – a Kina bi se nevoljko upustila u direktni vojni sukob s Amerikom.

Rasprava o tome hoće li Kina napasti

Hoće li Kina izvršiti invaziju dugo je egzistencijalno pitanje na Tajvanu. Ali hitnost tog pitanja porasla je zbog eskalacije tenzija, naročito od izbora Williama Laija prošle godine. Lai, koji insistira da Tajvan nikada nije bio dio Kine, i njegova Demokratska progresivna stranka (DPP) od strane kineske vlade proglašeni su "separatistima". Peking je optužio Laiovu vladu da ih namjerno provocira, naročito odbrambenim programom.

Svaka formalna deklaracija nezavisnosti Tajvana mogla bi izazvati kinesku vojnu akciju, jer Kina ima zakon koji predviđa upotrebu "ne-mirnih sredstava" kako bi spriječila "secesiju" Tajvana. Lai tvrdi da je Tajvan već suverena država i da nema potrebe za formalnim proglašenjem nezavisnosti.

Osim zaoštravanja retorike, Kina sve češće šalje svoje ratne avione i brodove u tajvanski zračni prostor i vode. Kina nikad nije potvrdila američku tvrdnju da se priprema vojno biti sposobna izvršiti invaziju do 2027., ali jasno jača svoju vojsku, mornaricu i naoružanje, što će pokazati na spektakularnoj paradi sljedeći mjesec. Stručnjaci se razilaze oko toga planira li Kina doista uskoro izvršiti invaziju. Ali mnogi se slažu da tenzije, uz kineske vojne poteze, povećavaju mogućnost sukoba.

Iskrcavanja na plažu, raketni napadi i sabotaža kablova

Postoje mnogi načini na koje Kina može napasti. Osim iskrcavanja na plažama Tajvana ili lansiranja raketnih napada, mogla bi uspostaviti zračne i pomorske blokade ili prekinuti podmorske komunikacijske kablove. No neki, naročito tajvanska vlada, vjeruju da se već odvija suptilnija invazija: gdje Kina pokušava osvojiti srca i umove običnih Tajvanaca u nadi da će jednog dana izabrati ujedinjenje.

Službeno, Kina potiče trgovinske, ekonomske i kulturne veze s Tajvanom. Neformalno, prema analitičarima i tajvanskim zvaničnicima, Peking je također ulagao u kampanje dezinformacija i operacije uticaja. Jedno istraživanje Instituta V-Dem Univerziteta u Gothenburgu u Švedskoj pokazalo je da je Tajvan već godinama najviše ciljana zemlja na svijetu za kampanje dezinformacija koje vodi strana država. U martu je Lai upozorio na produbljivanje kineskog uticaja u tajvanskoj ekonomiji, kulturi, medijima pa čak i vladi te najavio niz mjera za jačanje sigurnosti. Nekoliko tajvanskih vojnika i vojnih zvaničnika zatvoreno je zbog sumnje u špijunažu za Kinu.

Članovi DPP-a, uključujući bivšeg Laiovog saradnika, također su optuženi za špijunažu. U međuvremenu, tajvanske slavne osobe naklonjene Kini, influenceri na društvenim mrežama i kineski supružnici tajvanskih državljana podvrgnuti su strogoj kontroli, a neki su deportovani ili prisiljeni otići. Lai je također podržao vrlo kontroverzni pokret iz baze usmjeren na istjerivanje političara opozicije za koje se smatra da su prebliski Kini.

"Lai je lud u načinu na koji govori Kini"

Postoje znakovi javne podrške odbrambenom programu. Istraživanje INDSR-a pokazalo je da više od polovine Tajvanaca podržava povećanje odbrambenih izdataka, a još veći broj podržava kupovinu oružja iz SAD-a. Ali postoji i zabrinutost. Jedan stav je da odbrambeni program i Laiova retorika provociraju Kinu, što bi moglo dovesti do rata.

"Mislim da je Kina vrlo jednostavna," kaže prodavačica Chen s Kinmena. "Sve dok im ne kažeš da želiš nezavisnost, neće ti ništa napraviti. Ali William Lai je lud u načinu na koji se obraća Kini. To će ih razbjesniti. Nikad se ne zna, jednog dana Xi Jinping bi mogao postati jako nezadovoljan i napasti nas."

Ankete dosljedno pokazuju da većina Tajvanaca želi "status quo", što znači da ne žele ni ujedinjenje s Kinom ni formalno proglašenje nezavisnosti. Politička opozicija, kojom dominira stranka Kuomintang (KMT), optužuje DPP da koristi prijetnju kineske invazije za širenje straha i pridobijanje političke podrške. Alexander Huang, direktor međunarodnih poslova KMT-a, opisao je DPP kao "bespotrebno verbalno zastrašivanje Kine i narušavanje stabilnosti u Tajvanskom moreuzu." Ipak, drugi tvrde da Tajvanci moraju zauzeti čvrst stav prema Kini. "Građani moraju prihvatiti da je Kina prijetnja Tajvanu i da može upotrijebiti silu, te da se trenutno priprema za to," rekao je dr. Shen. "Zato se zvaničnici nacionalne sigurnosti i vojska moraju prije svega za to pripremiti."