Veliki bosanskohercegovački pisac Aleksandar Hemon dao je opširan intervju za zagrebački Telegram.

Autor kultnih romana i zbirki priča u povodu izlaska knjige pjesama pod naslovom Bogolov (https://www.vbz.hr/book/bogolov/), govorio je o sadašnjoj Americi, Sarajevu, nostalgiji kao oružju fašizma, novim društvenim "ludilima"… smislu i Bogu.

Sarajevski pisac s adresom u Chicagu i profesor na Princetonu upozorio je da "fašisti uvijek čeznu za nekom prošlošću, a onda i budućnost tako dizajniraju". 

"Nostalgija je retroaktivna utopija, lažno, utješno sjećanje. Na osobnom nivou može da ima poeziju, recimo, kao posljedicu. Na kolektivnom nivou, suštinski je sastojak svake vrste nacionalizma i fašizma", naveo je Hemon, te dodao:

"Fašisti uvijek čeznu za nekom prošlošću koja se nikad zapravo nije desila, a onda budućnost dizajniraju na osnovu tih fantazija, koje često zahtijevaju rat, krv i genocid, kako bi se nacija očistila od onih koji se ne uklapaju ili ne vjeruju u tu fantaziju. Pogledajte Thompsona i njegove ljubitelje. Za čim oni čeznu? Klanjem do endehazije?"

Aleksandar Hemon (Sarajevo, 1964) istaknuti je bosansko-američki pisac. Objavio je zbirke priča Pitanje Bruna, Ljubav i prepreke i Knjiga mojih života, romane Čovjek bez prošlosti, Projekat Lazarus i Kako su nastali ratovi zombija, Bejturan i ruža, memoarske knjige Nije ovo tvoje i Moji roditelji. Dobitnik je brojnih nagrada.