Podaci Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pokazuju dramatičan pad broja katolika u Bosni i Hercegovini. Naime, 2013. godine u Bosni i Hercegovini je, prema crkvenoj evidneciji, živjelo 423.177 katolika, a 2023. godine evidentirano je 331.266 katolika. U tom desetogodišnjem razdoblju broj katolika smanjen je za 23,35 posto, prenosi Bosna.hr.

Najveći pad broja katolika je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, 38,12 posto, u kojoj je 2024. godine evidentirano 117.588 katolika, za razliku od 2013. godine kada su evidentirana 190.003 katolika. Nešto manji pad broja katolika u ovom periodu imala je Banjalučka nadbiskupija od 15,9 posto, a najmanji pad broja vjernika bilježi Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanjska nadbiskupija od 12,16 posto.

U jednom ranijem radu sadašnji kardinal vrhbosanski Tomo Vukšić ustvario je da se broj katlika i broj Hrvata u BiH razlikuje u 10 posto, jer upravo toliko je Hrvata koji nisu katolici.

No, kada se vratimo malo više unazad, u 1996. godinu, prvu godinu poslije rata, i uporedimo broj katolika tada i 2013. godine, podaci postanu još zanimljiviji. Naime, broj katolika je od 1996. godine do 2013. porastao za 1,71 posto, sa 424.915 katolika na 432.177.

Prema ovim podacima, 2013. godina može se uzeti kao prijelomna u pogledu “osipanja” broja katolika u Bosni i Hercegovini. Jedan od ključnih razloga definitivno jeste taj što je Hrvatska 1. jula 2013. godine postala punopravna članica Evropske unije. Kako su Hrvati u Bosni i Hercegovini, a time i katolici u najvećem broju, već imali ili su stekli državljanstva Hrvatske, smatrani su građanima Evropske unije. Bila su im širom otvorena vrata Unije da rade i žive gdje žele. Oni su tu mogućnost objeručke prigrlili.

S druge strane, u većini biskupija, izuzev Mostarsko-duvanjske, katoličku populaciju činili su ljudi starije životne dobi. Kako oni odlaze s ovoga svijeta, tako se smanjuje i broj katolika. Nažalost, mladih nema, a stariji umiru.