Policijski organi, tužilaštva i sudovi Bosne i Hercegovine napravili su značajne korake u postupanju prema slučajevima rodnozasnovanog nasilja, ali za efikasniji odgovor na femicid neophodno je dodatno jačanje koordinacije, posebno između pravosuđa i službi koje pružaju podršku žrtvama, ocijenila je Misija OSCE-a u BiH.

U razgovoru za Fenu, iz OSCE-a u BiH ističu da je dosljedno i blagovremeno postupanje u slučajevima nasilja, gdje je poseban fokus na žrtvi, ključno za prevenciju eskalacije nasilja nad ženama. Također, napominju da je potrebno osigurati primjenu efikasnih mjera kažnjavanja i razvoj sistema za tretman počinilaca.

U Federaciji BiH nedavno su usvojene izmjene Krivičnog zakona koje prepoznaju femicid kroz krivično djelo "Teško ubistvo ženske osobe". U Krivičnom zakoniku Republike Srpske postoji član koji navodi da je krivično djelo iz mržnje ono koje je počinjeno, između ostalog, i zbog "rodnog identiteta nekog lica".

Shodno tome, iz Misija OSCE-a napominju da su oba bh. entiteta, ali i Brčko distrikt BiH, u određenoj mjeri uskladili važeće propise sa standardima Istanbulske konvencije te da je u najavi ili je već u toku i izrada novih akata. Međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva osigurale su podršku ovim aktivnostima na različite načine, uključujući i svoje stručno znanje u ovoj oblasti.

"Međutim, bez obzira na sve to, stvarna vrijednost navedenih propisa i politika rada bit će ostvarena tek njihovom dosljednom i efikasnom primjenom", upozorili su.

Naglašavaju da poboljšanje zakonskog okvira često zahtijeva podršku međunarodne zajednice jer saradnja bh. institucija s međunarodnim organizacijama, uključujući OSCE, doprinosi izgradnji održivog sistema odgovora na rodno-zasnovano nasilje i nasilje nad ženama.

"Misija OSCE-a u BiH spremna je pružiti podršku policijskim agencijama, tužilaštvima, sudovima, socijalnim službama, civilnom društvu, sigurnim kućama ili drugim institucijama da bi se sa riječi prešlo na djela", poručili su.

Također, smatraju da bi ciljana budžetska podrška ili podrška u jačanju kapaciteta mogla dovesti do održivog i efikasnog odgovora na rodnozasnovano nasilje, usklađenog sa obavezama BiH iz Istanbulske konvencije i drugih međunarodnih obaveza i instrumenata.

Komentirajući mehanizme zaštite žrtava, ocijenili su da sigurne kuće i ostale specijalističke usluge namijenjene žrtvama nemaju uvijek pristup potrebnim resursima te da usluge nisu podjednako dostupne svima kojima su potrebne.

"Takve usluge uglavnom su dostupne preživjelim žrtvama nasilja u porodici, ali bi trebale biti dostupne i preživjelim žrtvama drugih oblika nasilja, uključujući i žrtve silovanja", naglasili su i iz Misije OSCE-a u BiH.

Poručuju da bi snažno opredjeljenje nadležnih organa, donošenje rodno osjetljivih budžeta i politika rada kojim se uvažavaju potrebe žrtve, promjena stavova radnika hitnih službi pri prvom kontaktu sa žrtvom te bolja saradnja između različitih sektora poboljšali kvalitet mehanizama zaštite.  

Još su istaknuli da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja jedan od najvažnijih prioriteta OSCE-a, u skladu s njihovim Akcionim planom za rodnu ravnopravnost, kao i međunarodnim dokumentima poput Konvencije UN-a o eliminaciji diskriminacije žena, Istanbulske konvencije i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti.