NAT Osaveznici u Sjevernoj i Istočnoj Europi kreću s velikim vojnim vježbama dok se Rusija i Bjelorusija pripremaju za svoje manevre Zapad 2025, prve takve do kada je počeo rat 2022. godine. Vježbe koje se održavaju od 12. do 16. septembra uključuju deset sjevernoeuropskih zemalja članica NATO-a, a Litva i Poljska provode vlastite nacionalne obrambene vježbe.

Poljska ove godine provodi Iron Defender-25, s 30.000 vojnika uključenih u simulacije obrane, dok Litva održava vježbu Thunder Strike, fokusiranu na spremnost vlastitih snaga u slučaju kriznih situacija. „Poljska će reagirati na vježbe Zapad 2025 na primjeren način“, izjavio je poljski zamjenik ministra obrane Cezary Tomczyk.

Litva, kao zemlja koja graniči s Bjelorusijom i eksklavom Kalinjingrad, posebno prati situaciju. "Moramo ozbiljno shvatiti vježbe koje se održavaju blizu granica NATO-a i EU-a; i susjedne zemlje i sam NATO ih tretiraju s najvećom ozbiljnošću“, rekao je litavski zamjenik ministra obrane Tomas Godliauskas. „Litva i naši saveznici su spremni, ujedinjeni i pažljivo će pratiti razvoj situacije, spremni reagirati ako bude potrebno.“

Prema izvještaju Politica, ruske vježbe Zapad 2025 uključivat će do 13.000 pripadnika vojske, što je znatno manje nego u prethodnoj vježbi 2021., kada je sudjelovalo oko 200.000 vojnika. Iako formalno obrambene, prethodne Zapad vježbe simulirale su i nuklearne udare te su poslužile za masovno nakupljanje trupa u Bjelorusiji prije napada na Ukrajinu.

Vježbe će obuhvatiti Moskvu, Lenjingradski vojni okrug, Kalinjingrad, Arktik te Baltičko i Barentsovo more, a manevri blizu sela Gozha u Bjelorusiji i Dobrovolska u Kalinjingradu odvijat će se samo nekoliko desetaka kilometara od Poljske i Litve. Posebna pozornost NATO-a usmjerena je na Suwałki Gap, 70-kilometarski koridor između Bjelorusije i Kalinjingrada, koji se smatra jednom od najranjivijih točaka obrane Europe.

Stručnjaci ističu da Moskva tijekom vježbi može testirati reakcije NATO-a na kršenja zračnog prostora, kibernetičke napade ili čak sabotaže civilne infrastrukture, što povećava rizik od neželjene eskalacije. „Tijekom vojnih vježbi često je teško razlikovati simulaciju od stvarnog vojnog djelovanja“, upozorava Tomas Janeliūnas, profesor na Sveučilištu u Vilniusu.

Unatoč tome, Litva je uvjerena u sposobnost razlikovanja stvarnih prijetnji od slučajnih incidenata. Ipak, Godliauskas ističe da nije realno očekivati nultu vjerojatnost zračnih incidenata: u julu su dva drona ušla u litavski zračni prostor iz Bjelorusije, a zemlja je nedavno zatvorila zračni prostor uz granicu s Bjelorusijom do 1. oktobra.