Nakon što je Poljska potvrdila da je tokom napada na Ukrajinu više od deset dronova ušlo u njen zračni prostor, a poljski premijer Donald Tusk zatražio aktiviranje člana 4. NATO-a, mnogi se pitaju je li Evropa opet na korak bliže širenju rata.

Na situaciju se osvrnula i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je u Evropskom parlamentu održala govor o stanju Evropske unije. Von der Leyen se u govoru posebno osvrnula na prijetnje miru i sigurnosti te naglasila da Evropa mora biti spremna boriti se za svoju cjelovitost i slobodu, piše Dnevno.hr.

"Evropa se bori za mir, bori se za cjelovitost našeg kontinenta, za slobodnu i nezavisnu Evropu, za naše vrijednosti i našu demokratiju, našu slobodu i našu sposobnost da sami određujemo svoju sudbinu. Nemojte se zavaravati, ovo je borba za našu budućnost", poručila je von der Leyen te najavila jasan plan o konkretnim ciljevima za odbranu do 2030. godine.
"Moramo se pripremiti već danas. Kad govorimo o budućnosti, govorimo o svojoj nezavisnosti. Evropa je ideja slobode i zajedničke snage."

Pexels

"Mogli bismo izdržati tri mjeseca"

Dok se Evropa priprema za rat, Hrvatska je u velikim problemima. Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar i bivši ministar privrede, upozorava da bi u slučaju proširenja sukoba i zatvaranja granica Hrvatska bila u ozbiljnim teškoćama.

"Budimo iskreni, uz racionalizaciju, mogli bismo izdržati tri mjeseca", rekao je Jurčić i nastavio:
"Mi imamo negdje 50 posto vlastite proizvodnje mesa, što znači da bismo mesa imali za otprilike pola godine. Mlijeka bi imali vjerovatno za tri mjeseca, povrća, kojeg uvozimo nešto više od polovine, za šest mjeseci."

Što se tiče energenata, situacija nije ništa bolja:
"Mi imamo domaće rafinerije, ali nafte i plina uvozimo preko 60 posto. Tako da smo potpuno zavisni o vanjskoj dobavi.", dodaje Jurčić.

"Nismo naučili lekciju"

Jurčić naglašava da je ugrožena i proizvodnja jaja:
"Prošle sedmice u mom kvartu nije bilo jaja, police su bile potpuno prazne, što je nedopustivo u mirno doba", govori Jurčić i dodaje da smo zbog evropskih propisa uništili vlastitu proizvodnju.
"Umjesto da potičemo vlastitu proizvodnju, mi sve više uvozimo, a naši proizvođači sve manje mogu konkurisati velikima."

Podsjeća da smo nakon korone trebali napraviti analizu manjkova i plan za buduće krize, ali to se nije dogodilo:
"Trebali bismo imati 20 posto više hrane i energije nego što treba za naše potrebe, da bismo bili sigurni u situaciji pucanja dobavnih lanaca. Mi se od korone, kada su pukli dobavni lanci, nismo naučili pameti. Trebalo je napraviti detaljnu analizu šta nam nedostaje i šta treba uraditi da bismo pokrili manjkove, a to je u našem slučaju meso, mlijeko, jaja."

Jurčić upozorava na opasnost prevelikog oslanjanja na evropsku solidarnost:

"U slučaju najgoreg scenarija i da se zatvore granice, te zemlje neće nama slati ono što nama fali. Zemlje će čuvati sve svoje, već smo vidjeli da se u slučaju problema brzo vrati policija i vojska na granice. Naš je problem što smo mi veći vjernici u Evropu nego što su bili kreatori Evrope. Dok mi vjerujemo u Evropu, druge pametnije zemlje razvijale su vlastitu proizvodnju za vlastite potrebe."

Nužnost, a ne opcija

Jurčić ističe da su strateške rezerve nužnost, a ne opcija:
**"Svaka zemlja treba što se tiče osnovnih vrsta hrane i energije biti samodostatna. A Hrvatska je tu veći papa od Pape. Ponašamo se kao da je sve dobro, bit ćemo braća, dijelit ćemo, iako se zna da to neće biti tako.

U slučaju rata treba imati viškove hrane i energije, kako bismo mogli razmijeniti ono čega imamo više za ono čega nam fali. Najbolji primjer je Srbija za vrijeme rata devedesetih – spasilo ih je to što su imali vlastitu energiju i hranu. To je nešto što mi sada nemamo i problem koji treba hitno rješavati."**, zaključuje Jurčić.