Prava drama nastala je nakon što je poljska vojska rano jutros izvijestila da je oborila ruske dronove koji su narušili njen zračni prostor tokom napada na susjednu Ukrajinu.

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je njegova zemlja bliža oružanom sukobu nego ikada od Drugog svjetskog rata, dok Moskva tvrdi da Poljska nije dostavila nikakve dokaze koji pokazuju da su u Poljskoj oboreni dronovi ruskog porijekla, piše Dnevno.hr.

Sve ovo podsjeća na 27. oktobar 1991., kada je JNA iznenada dvjema kazetnim bombama raketirala mađarski pogranični gradić Barcs. Iako je JNA tokom ratne 1991. godine višekratno zračnim snagama narušavala mađarski prostor, zbog čega je tamošnja diplomacija otvoreno prosvjedovala, izravno bombardiranje nitko nije očekivao.

Foto: Screenshot

JNA negirala ikakvu umiješanost

Granate su u zemlji izazvale kratere promjera 10 cm i dubine od 50 do 70 cm, zahvativši oko 300 metara široku i 500 metara dugu površinu naselja. Na licu mjesta je pronađeno 18 neeksplodiranih granata, od kojih je jedna pala u sobu stambene kuće.

Jugoslavenska strana tvrdila je da se radi o kazetnoj bombi švedske proizvodnje, negirajući ikakvu umiješanost u ovaj ozbiljan međunarodni vojno-politički incident, dok su beogradski mediji sve prešutjeli. Mađarsko Ministarstvo domobranstva 7. novembra 1991. prezentiralo je rezultate istrage koju je provela ekspertna grupa.

Pukovnik Nándor Hollosi izvijestio je da su na Barcs bačene dvije kazetne bombe tipa BL755/Ib, verzije MK3, proizvedene od britanske kompanije Hunting Engineering, koje su izazvale 279 eksplozija, dok 16 malih granata nije eksplodiralo. Rečeno je da se ovakve kazetne bombe koriste od 1970. godine u engleskim oružanim snagama, kao i u NATO-u. Bačene bombe bile su napunjene i zatvorene u maju 1987. godine.

Formacija aviona MIG-21 Jugoslovenske narodne armije (Foto: Screenshot)

Dokazano je da ih je bombardovala JNA i to namjerno

"Pilot je prije otpuštanja kasete napravio jedan cijeli krug iznad Barcsa kako bi jasno uočio metu. Zbog toga je napad neprijeporno izveden, ciljano, namjerno i unaprijed planirano," rečeno je na konferenciji, a zatim pokazano i pismo britanskog vojnog atašea koje sadrži službenu izjavu britanskog Ministarstva obrane, potvrđujući da je Velika Britanija nekoliko godina ranije prodala takve kazetne bombe Jugoslaviji.

"Mađarska vlada je prikazivanjem fotografije snimljene 1988. na aerodromu pored Zagreba neoborivo dokazala da je JNA na jednoj smotri zračnih snaga u maju te godine javnosti prezentirala te bombe (ispod krila MiG-a 21, uz ostalo oružje vidi se i kazetna bomba BL 775), a uz to te bombe nudi kupcima i jedna jugoslavenska tvrtka koja se bavi izvozom oružja. Jednoglasan zaključak povjerenstva jest da je Barcs namjerno bombardiran…" zaključili su mađarski istražitelji, dodajući da je golema sreća što bombe nisu pale bliže centru grada, jer bi tada bilo puno žrtava.

Nakon ovog incidenta JNA više nije poduzimala slične mjere, a incidenti na pograničnom prostoru svedeni su na minimum. Do danas nije razjašnjeno je li JNA tijekom napada na Viroviticu slučajno izvršila borbeno djelovanje na mađarski teritorij, ili je, kako Mađari i danas tvrde, taj napad bio upozorenje Beograda mađarskoj vladi da se ne miješa u daljnji tok sukoba u Hrvatskoj.