Informacija koju je objavio Biznisinfo.ba, da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOiT) pripremilo rješenje kojim se investitoru “Bioorganika” d.o.o. Kakanj izdaje obnovljena okolinska dozvola za izgradnju tvornice za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda – izazvala je mnogo pažnje u javnosti.

Rješenje je u formi nacrta stavljeno na uvid stranama i jedinicama lokalne samouprave.

Kompanija Bioorganika je u vlasništvu zagrebačke Agroproteinke, firme u većinskom vlasništvu porodice hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, pri čemu je i sam ministar jedan od suvlasnika.

No, ono što dodatno usložnjava situaciju jeste rasprava Općine Kakanj i investitora, kao i pitanje da li je kompanija navela tačne podatke u zahtjevu za obnovu okolinske dozvole, piše BiznisInfo.ba.

Podsjetimo da projekat u Kaknju traje desetak godina i prati ga niz polemika i pritužbi lokalne zajednice. Iako je investitor ranije imao okolinsku i dozvolu, fabrika još nije izgrađena pa je obnova ovog dokumenta ključna za planove porodice Grlić Radmana kod Kaknja.

Šta je sporno

Jedna od ključnih spornih stvari u polemici Općine i investitora jeste što investitor tvrdi da je izgradnja fabrike u toku, dok iz Općine tvrde da ona nije ni započela. Iako se čini kao tehnički detalj, ovo je zapravo ključno pitanje koje će odlučiti sudbinu projekta.

Naime, Općina je zauzela negativan stav o obnovi okolinske dozvole kao i za dalje aktivnosti na ovom projektu te traži potpunu reviziju svih izdatih rješenja – od vodnih saglasnosti, urbanističke i građevinske dozvole itd.

Lokacija zarasla i neograđena / Foto: BiznisInfo.ba

Naime, važenje ovih dozvola je isteklo, a pošto gradnja nije počela, Općina traži da investitor ponovo prođe proceduru njihovog ishodovanja. Kada se uzme u obzir da Općina sada očito ima negativan stav o projektu, veliko je pitanje da li bi investitor ikada dobio nove dozvole i da li bi mogao graditi.

Podsjetimo, prema važećem zakonu, ako se u predviđenom roku ne započne s gradnjom, građevinska i okolinska dozvola prestaju važiti, a investitor mora ponovo proći kroz kompletnu proceduru – uključujući izradu nove studije uticaja na okoliš, javne rasprave i pribavljanje svih dozvola od nule.

Šta kaže investitor

U kompaniji, pak, tvrde da su počeli gradnju i da je ona u toku, što znači da nema potrebe da se ponovo prolazi procedura dobijanja dozvola.

– Sukladno izdatim dozvolama … izvode se radovi na lokaciji koji su u pojedinim segmentima okončani, dok su prema informaciji od investitora preostali radovi u toku. Odabran je isporučitelj konstruktivnog dijela objekta vezano za montažu armirano betonske konstrukcije – stoji u obrazloženju obnove okolinske dozvole Federalnog ministarstva.

Dio iz rješenja o obnovi Okolinske dozvole

Kako se ističe, “prvi dio građevinskih radova vezan je za izgradnju cestovnog pristupa, armiranobetonskog mosta, potpornih zidova za pristup predmetnoj parceli, kao i uređenje lokalnog puta je izvršeno”. Sukladno Zakonu o vodama izvršeno je utvrđivanje vodnog dobra i regulacija Repovačkog potoka u dijelu koji graniči sa novoformiranom predmetnom parcelom.

U nastavku se izričito navodi da je trenutno u toku sama izgradnja fabrike.

– Radovi na izgradnji tvornice za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla su u toku. Naime, investitor je dao informaciju da je odabrao proizvođača armiranobetonske montažne konstrukcije gdje se isporuka očekuje u 2025. godine – navodi se, između ostalog, u rješenju Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Šta je istina

Ekipa BiznisInfo.ba jučer je pronašla i obišla ovu parcelu. Kako smo se uvjerili na licu mjesta, na njoj se ne izvode nikakvi radovi, niti su u posljednje vrijeme izvođeni. Štaviše, ne može se prepoznati niti da se radi o građevinskom zemljištu. Parcela je obrasla u rastinje, neoznačena i neograđena.

Foto: BiznisInfo.ba

Ova slika na terenu u oštrom je kontrastu s tvrdnjama iz zvaničnih dokumenata u kojima se navodi da je gradnja fabrike u punom jeku. Jedno što se vidi jeste da je nekada rađena regulacija potoka ali se dalje od toga nije otišlo.

Ostaje da se vidi hoće li nadležne institucije prihvatiti minimalne infrastrukturne zahvate kao dokaz početka gradnje ili će stati na stranu lokalne zajednice i tražiti potpunu reviziju svih dozvola. Ishod ovog spora mogao bi odrediti ne samo sudbinu ovog projekta, već i standarde transparentnosti i odgovornosti za sve velike industrijske investicije u BiH.

Foto: BiznisInfo.ba

Foto: BiznisInfo.ba

Foto: BiznisInfo.ba

Foto: BiznisInfo.ba