Nakon incidenta s ruskim dronovima koji su povrijedili poljski zračni prostor, pozornost Evrope ponovno je usmjerena na vojnu moć Poljske. Iako se zemlja posljednjih godina transformirala u jednu od najmilitantnijih članica NATO-a, brojke, planovi i ulaganja otkrivaju ambicije kakve Evropa dugo nije vidjela. Dok Poljska ulaže milijarde eura u zaštitu svojih granica, postavlja "Istočni štit" i traži nuklearno odvraćanje, stručnjaci upozoravaju da bi, u slučaju potpunog sukoba s Rusijom, bez pomoći saveznika izdržala tek oko dvije sedmice.

Poljska se posljednjih godina profilirala kao jedna od najvećih vojnih sila u Evropskoj uniji po broju aktivnih vojnika. Prema podacima European Security & Defence, oružane snage trenutačno broje 198.000 pripadnika, od čega je čak 130.000 profesionalaca, dok je ostatak rezervni sastav i dobrovoljci, prenosi Notes from Poland.

Time Poljska, koja je prije samo deset godina imala znatno manju vojsku, sada stoji ispred većine evropskih zemalja po kadrovskoj snazi. Bivša vlast postavila je još ambiciozniji cilj — povećanje broja vojnika na čak 300.000, čime bi poljska vojska bila među najvećima na evropskom kontinentu.

Foto: Guliver Image

Modernizacija opreme i saradnja sa SAD-om

Osim brojnosti ljudstva, Poljska posljednjih godina ulaže ogromna sredstva u modernizaciju svoje opreme. Danas njezina vojska raspolaže s 468 letjelica, od čega 59 borbenih zrakoplova, a uz to ima i 638 glavnih borbenih tenkova, uključujući njemačke Leopard 2, domaće PT-91 te nove K2 Black Panther i američke M1 Abrams.

Mornarica broji 45 brodova, a flota se postupno modernizira kako bi odgovorila na rastuće sigurnosne prijetnje u regiji. Prema najnovijim NATO podacima, Poljska se danas nalazi na trećem mjestu unutar Saveza po veličini vojske, odmah iza Sjedinjenih Država i Turske, s čak 216.100 aktivnih vojnika, prenosi Global Firepower.

Međutim, unatoč impresivnim brojkama, vojne analize pokazuju da bi, u slučaju potpunog sukoba s Rusijom i bez pomoći saveznika, Poljska mogla izdržati najviše 14 dana. Upravo zbog toga, poljska vlast posljednjih godina ubrzano razvija strategije odbrane i dodatna ulaganja u sigurnost.

Najskuplji projekat

Jedan od najvećih i najskupljih projekata je izgradnja takozvanog "Istočnog štita" (East Shield), masivnog obrambenog sistema na granici s Rusijom i Bjelorusijom. Do 2028. godine Poljska planira uložiti 2,5 milijarde eura u ovaj projekt, čiji je cilj stvoriti neprobojanu barijeru prema potencijalnim prijetnjama s istoka, prenosi Reuters.

Radovi su započeli još u ljeto 2024. godine, a projekt uključuje postavljanje betonskih fortifikacija, složenih protutenkovskih prepreka, zaštitnih ograda, minskih polja i naprednih senzorskih sistema. Na granici će biti instalirane termovizijske kamere, detektori pokreta, kao i antidrone tehnologije koja će omogućiti brže otkrivanje potencijalnih prijetnji.

Prema planu poljskog ministarstva odbrane, cijeli sistem prostirat će se na više od 400 kilometara, čineći ga jednim od najvećih evropskih obrambenih projekata u posljednjih nekoliko desetljeća.

Foto: Guliver Image

Saradnja sa SAD-om

Poljska vlast pritom ne skriva ni svoje ambicije u jačanju strateške saradnje sa Sjedinjenim Državama. Predsjednik Andrzej Duda više je puta pozvao Washington da razmotri mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja na poljskom tlu, ističući da bi to poslužilo kao dodatno sredstvo odvraćanja Moskve i Minska. Ova ideja izazvala je podijeljene reakcije u međunarodnoj zajednici, no Varšava smatra da bi američko nuklearno prisustvo značajno ojačalo sigurnosni položaj zemlje, piše The Guardian.

Premijer Donald Tusk također je najavio ambiciozan plan za uvođenje vojne obuke za sve punoljetne muškarce u zemlji, čime bi se stvorila baza od 500.000 obučenih ljudi spremnih za brzu mobilizaciju. Prema njegovim riječima, trenutačna sigurnosna situacija u Evropi ne ostavlja prostora za opuštanje, a poljska vlada želi biti spremna na svaki scenarij.

Poljska je tako, u samo nekoliko godina, od regionalne sile postala ključni obrambeni stup NATO-a u Evropi. Dok incident s ruskim dronovima dodatno podiže napetosti, investicije u "Istočni štit", modernizaciju vojske i potencijalno nuklearno odvraćanje pokazuju da se Poljska sprema za budućnost u kojoj sigurnost više nije zagarantovana.