Kad je Vladimir Putin prošle sedmice poslao najmanje 19 dronova na Poljsku, ruski predsjednik je time poslao poruku: Ne planira uskoro završiti svoj rat protiv Zapada.

Ruski upad u zračni prostor NATO-a uslijedio je nakon sedmica zračnih napada u Ukrajini u kojima su ubijeni deseci civila, oštećene zgrade u kojima su smještene delegacije EU-a i Velike Britanije te je prvi put pogođena vladina zgrada u središtu Kijeva.

Daleko od toga da je spreman sklopiti mirovni sporazum s Ukrajinom pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Putin je svoj politički opstanak povezao s tinjajućim sukobom sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.

- Putin je predsjednik rata. On nema interesa da ga okonča - rekao je Nikolaj Petrov, viši analitičar u londonskom Centru za nove euroazijske strategije.

Nakon što se predstavio kao ratni vođa, povratak na mjesto mirnodopskog predsjednika bio bi ravan degradaciji.

- Bez obzira na uvjete, on ne može odustati od te uloge - rekao je Petrov.

Desetkovana opozicija

Dok se Putinov potpuni napad na Ukrajinu vuče prema četvrtoj godini, ruski predsjednik vjerovatno ima najviše razloga za optimizam od ranih dana rata kada se Kremlj nadao osvojiti zemlju u nekoliko dana, piše Politico, prenosi Stav.ba.

S ukrajinskim snagama otežanim nedostatkom oružja i ljudstva, Rusija se sve više probija u zemlju.

Ali napredak Moskve bio je spor - i skup. Oružane snage Kremlja pretrpjele su procijenjenih milion žrtava, a sukob je uzeo danak ruskoj privredi, koje prijeti da će upasti u recesiju.

Ipak, politički, okončanje sukoba dolazi s rizicima.

Stroga kontrola Kremlja nad medijima i internetom vjerojatno bi mu omogućila da većini Rusa proda mirovni sporazum kao pobjedu. Ali to nije ono oko čega će se ruski predsjednik brinuti.

S desetkovanom ruskom liberalnom opozicijom, mala, ali glasna skupina nacionalista sada predstavlja najveću prijetnju njegovoj vladavini, rekao je Petrov. I obećao im je grandioznu pobjedu, ne samo nad Ukrajinom već i nad onim što Kremlj naziva "kolektivnim Zapadom".

 -Postoji želja među jastrebovim dijelom vojno-političkog establišmenta da uništi NATO. Da pokažu da NATO ne vrijedi ništa - rekao je za ruski servis DW-a Aleksandar Baunov, bivši ruski diplomat, sada viši saradnik u Carnegie Russia Euroasia Centru.

Otkad se Putin prošli mjesec sastao s Trumpom na Aljasci na onome što je američki predsjednik nazvao samitom posvećenim postizanju primirja, Moskva je pojačala svoju kampanju hibridnog ratovanja protiv Evrope, prema vojnim analitičarima.

Prije upada u srijedu, ruski dronovi su više puta ulazili u poljski zračni prostor iz susjedne Bjelorusije, kružeći gradovima prije nego što su se vratili. U augustu se ruski dron srušio oko 100 kilometara jugozapadno od Varšave.

Prema WELT-u, sestrinskoj publikaciji POLITICO-a u Axel Springer Groupi, pet dronova koji su prešli u Poljsku bili su na direktnoj putanji leta prema NATO bazi prije nego što su ih presreli nizozemski borbeni avioni Lockheed Martin F-35.

Napad na NATO

U članku objavljenom dva dana prije nego što su dronovi prešli u Poljsku Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, optužio je Helsinki za planiranje napada, prijeteći da bi svaki napad "mogao dovesti do sloma finske državnosti - jednom zauvijek".

Analitičari su primijetili da retorika članka podsjeća na ključne tačke Kremlja uoči ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Moskva je također počela premještati vitalne industrije, uključujući brodogradnju, na istok zemlje, dalje od granice s NATO-om, istaknuo je Petrov. U petak je Rusija započela s velikim vojnim vježbama s Bjelorusijom, uključujući i one odmah preko poljske granice. Očekuje se da će vježbe završiti u utorak.

- Šta god Putin postigne u Ukrajini, sukob sa Zapadom tu neće završiti; nastavit će se u raznim oblicima. Uključujući i vojne - rekao je Petrov.

Djelima poput upada u Poljsku, Putin upozorava Trumpa i evropske čelnike, koji raspravljaju o pružanju sigurnosnih garancija Kijevu nakon potencijalnog mirovnog sporazuma, rekao je Kiril Rogov, osnivač think-tanka Re:Russia.

- Putin je pokazao da danas može napasti zemlje NATO-a, a one nemaju uspostavljene obrambene sisteme - rekao je.

Trump i ruski argumenti

Trumpovi pomiješani signali o njegovoj predanosti NATO-u i njegova nespremnost da se pridržava vlastitih rokova kada je u pitanju nametanje sankcija Moskvi daju Putinu vjeru da se može izvući s tim.

Za ruskog predsjednika, "sada ili nikad", dodao je Baunov.

Upadi poput onog u Poljskoj imaju za cilj narušiti predanost zapadnog vojnog saveza kolektivnoj odbrani, s malim ofanzivama koje testiraju spremnost NATO-a da odgovori.

Nada je, rekao je Baunov, da će se vojni savez otkriti kao bezubi tigar. Do sada je reakcija Washingtona potkrijepila te strahove.

U četvrtak je Trump ponovio argumente Moskve, rekavši novinarima da je "to mogla biti greška".

Kremlj je odbacio optužbe da su dronovi bili namjerna provokacija. Rusko ministarstvo odbrane izjavilo je da "nije bilo planova za ciljanje objekata" u Poljskoj.

Bjelorusija, koja je, prema poljskim dužnosnicima, služila kao lansirna rampa za neke od dronova, rekla je da je upad mogao biti rezultat nezgode zbog "elektroničkog ometanja".

- Ovo je tipično Putinovo trolanje i ispitivanje - rekao je Rogov i dodao: On voli da stvari budu ambivalentne kako bi se mogle protumačiti ili kao namjerne ili kao slučajne.