Piše: Darko Omeragić

Neutemeljeni optimizam Borjane Krišto, kako smo krajem juna opisali slavodobitnu izjavu predsjedavajuće Vijeća ministara BiH koja je tih dana rekla "nastavljamo svoj put ka Evropskoj uniji", danas možemo proglasiti potpuno utemeljenim pesimizmom kada govorimo o tom putu, bolje reći, kaldrmi ili hridu na koji su stranke Trojke, zajedno s HDZ-om i SNSD-om nasukali Bosnu i Hercegovinu. A možemo to sve nazvati i raštimanim orkestrom, kako je vlast u BiH, čiji je i sam dio, nazvao Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

To što mi od šume nismo vidjeli drvo je već naš problem, a u šumi je bilo puno šumova i kakofonije i bh. građani suočeni sa svojim ličnim problemima i snalaženju sa svakodnevnim rastom cijena i borbom za opstanak nisu imali kada da razmišljaju o obećanjima Dragana Čovića, Elmedina Konakovića, Nermina Nikšića ili Edina Forte. Pisalo se i razmišljalo samo o tome šta će Milorad Dodik uraditi i kako će mu se jakim riječima suprotstaviti političari iz FBiH. U toj lavini izjava i odgovora Dodiku prošlo je puno vremena, a evropski put i silan novac koji je BiH EU obećala pod uslovom provođenja minimalnih reformi je ostao samo mrtvo slovo na papiru.

PROTIV SVEGA OSIM BESPLATNOG NOVCA

Kao loš đak i nepripremljen student Bosna i Hercegovina je ljetos u Bruxelles poslala nepotpun, ali jednoglasno usvojen Nacrt Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Da tuga bude veća, BiH i njeni vodeći političari koji se ne skidaju s ekrana i portala su istu stvar uradili i početkom jeseni prošle godine i BiH ostavili bez ogromnih bespovratnih grantova koji su trebali doći u periodu 2024-2027. Samo zbog podsjećanja, spomenimo da su ministri iz RS-a bili protiv dvije mjere iz dokumenta koji je poslala EU, a odnose se na Ustavni sud BiH i ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć. Osim toga, u BiH skoro dvije godine nema dogovora, jer se entiteti i kantoni spore oko nadležnosti, zakona i reformi poput obrazovanja, socijalne politike i tržišta rada, ali bi zato vrlo rado kandidovali infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura. 

Tri mjeseca poslije, 11. septembra ove godine dolazi informacija da Vijeće ministara BiH ponovo nije usvojilo Reformsku agendu koja je preduslov za dobijanje sredstava, a novi rok je 30. septembar. Ako je do tada ne usvoje BiH gubi novih 100 miliona eura. Strankama koje participiraju u Vijeću ministara BiH je, koliko god se trudili da nas uvjere u suprotno, potpuno svejedno hoće li usvojiti Reformsku agendu. Od njenog usvajanja ne zavisi isplata njihovi dobrih i sigurnih plata. Oni se ne voze "cestom smrti" od Foče do Šćepan polja, a novca za njenu temeljitu rekonstrukciju nema dok se Reformska agenda ne usvoji. Oni radije biraju prevoz službenim helikopterom ili polijeću s aerodroma avionima i lete do željene destinacije. Na priči o evropskom putu se ne dobijaju izbori. Ona se tek stidljivo pojavi u predizbornoj kampanji i ne donosi puno glasova. I zašto se bi se neko od njih nasekirao što BiH neće dobiti reforme i novac iz EU?

Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) u Berlinu Adi Ćerimagić za "Slobodnu Bosnu" kaže da je Plan rasta posljedica činjenice da je utjecaj Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana prije nekih četiri-pet godina počeo da rapidno opada. To je ojačalo autokratiju, a mnoge zemlje je okrenulo ka nekim drugim političkim akterima u svijetu.

"Plan rasta je bio pokušaj da se pronađe nešto što će zemlje Zapadnog Balkana zainteresovati da sa EU rade puno više, a da se EU pokaže kao akter koji je spreman pokrenuti pozitivne procese u regiji. Sadržaj Plana rasta je, prije svega, novac, a koji je plod kritika Evropskoj uniji da je u poređenju s ulaganjima u druge dijelove svijeta u Zapadni Balkan investirala vrlo malo. Drugi dio paketa je bio lakši pristup tržištu EU koji, moram priznati, nije neki 'revolucionarni' izum i nešto što već nije viđeno. To su ponude koje na stolu stoje već duže vrijeme, poput Transportne zajednice, Energetske zajednice i slično", kaže Ćerimagić.

Adi Ćerimagić

Ako je EU htjela da se "vrati" na Zapadni Balkan tako što će ponuditi gomilu novca vlastima tražeći zauzvrat neke reforme koje će se prije ili kasnije morati provesti ostaje veliko pitanje zašto ta inicijativa nije naišla na plodno tlo? U čemu je problem?

"Sastavljanje reformskih agendi u zemljama Zapadnog Balkana uopšte nije prošlo bez problema. Svaka od zemalja je imala izazove jer je Evropska komisija insistirala na fundamentalnim, osnovnim reformama koje su vezane za pravosuđe, ekonomiju i socijalni razvoj i koje ni u jednoj zemlji-kandidatkinji od strane vlada nisu viđene kao nešto što je u njihovom interesu, osim na narativnom nivou. Osim novca BiH bi mogla ostati i bez reformi koje nisu takve da će od nje napraviti Luksemburg ili Austriju, ali koje bi mogle biti značajne.

REFORMA "ONAKO"

U posljednjih desetak godina u BiH su bile reforme bankovnog sektora i prebacivanje penzija s fondova na budžet, što i nije neka reforma, ali je na dobar ili loš način stabilizovala penzione sisteme vi ustvari nijednu značajnu obrazovnu, penzionu, zdravstvenu, socijalnu ili ekonomsku reformu u BiH u tom periodu niste imali. Zato mislim da BiH s ovim odbijanjem Reforme agende trpi dvojaku štetu – nema ni novca ni reformi", ističe Ćerimagić.

Na naše pitanje ko zapravo može natjerati bh. političare da se trgnu i počnu raditi nešto na tom čuvenom evropskom putu naš sagovornik odgovara da je vrlo moguće da uskoro ponovo vidimo u našoj zemlji nekog od lidera Evropske unije koji će doći s namjerom da domaće vlasti potaknu na rad. Ćerimagić predviđa da će EU morati izvršiti određene manevre u tom smislu, ali o tome kada dođe vrijeme.

"I za samu Evropsku uniju ovo je ogroman test zato što je s novim Planom rasta EU željela pokazati da sa nekom novom, dobrom ponudom, može imati uticaj u svim zemljama Zapadnog Balkana i dobiti pozitivan zamah. Međutim, ovo što se dešava u BiH je ukazalo na problem s tom kalkulacijom. S druge strane, inicijalni pokazatelji drugih kandidatkinja na Zapadnom Balkanu pokazuju da osim devet reformi od kojih je sedam provela Crna Gora i dvije Sjeverna Makedonija sve reforme koje su trebale biti provedene do juna ove godine nisu urađene, a podsjetiću da je pet kandidatkinja pred sobom imalo više od stotinu reformi. Pitanje svih ovih reformi, ali i specifičnost situacije u BiH će biti ogroman test za Evropsku uniju i njenu sposobnost da bude akter i da pokreće ozbiljne procese u regiji", poentirao je Ćerimagić.