Upad roja od gotovo dvadeset ruskih dronova u poljski zračni prostor izazvao je ozbiljnu zabrinutost među članicama NATO-a. Bio je to prvi put od početka rata u Ukrajini da je Savez bio prisiljen otvoriti vatru na metu koja je povrijedila teritorij jedne od članica. Incident, koji se dogodio sredinom sedmice, naglasio je ranjivost istočnog krila NATO-a, ali i pokazao nove podjele unutar Saveza, piše Dnevno.hr.

Posebnu nelagodu izazvalo je odbijanje američkog predsjednika Donalda Trumpa da javno prozove Moskvu za incident. Kako navode evropski diplomati, izostanak jasnog američkog angažmana u odgovoru otvorio je pitanje stvarne predanosti Washingtona zajedničkoj odbrani. Mnogi članovi Saveza već godinama sumnjaju u Trumpovu spremnost da odbrani Evropu u slučaju otvorenog sukoba s Rusijom.

Trumpova politika “Amerika na prvom mjestu” ponovo se našla u središtu kritika. Prema analitičarima, američki predsjednik pokušava potaknuti evropske saveznike da preuzmu veći teret vlastite sigurnosti i da sami finansiraju pomoć Ukrajini.

"Ova epizoda jasno pokazuje da Trump, za razliku od svojih prethodnika, ne smatra sigurnost Evrope ključnim elementom američke sigurnosti", izjavio je Ivo Daalder, bivši američki ambasador pri NATO-u. Dodao je kako ovakav pristup predstavlja presedan u transatlantskim odnosima.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Hrvatska u NATO savezu: Cijena članstva i strah od nestabilnosti

Hrvatska svoje članstvo u NATO savezu finansira dvostruko, kroz izravnu članarinu te kroz ulaganja u odbranu i sudjelovanje u vojnim misijama. Prema podacima Ministarstva odbrane, Hrvatska godišnje izdvaja oko 24,7 miliona kuna, dok Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova uplaćuje dodatnih 6,4 miliona.

Ključna stavka članstva u Savezu jest ulaganje u vlastitu odbranu. NATO od svojih članica očekuje da godišnje izdvajaju 2 posto BDP-a za vojsku, pri čemu najmanje petina mora biti namijenjena kupovini i modernizaciji vojne opreme, što je cilj koji mnoge države još uvijek ne dostižu.

Ipak, posljednji događaji pokazuju da sistem nije bez slabosti. Ulaskom u NATO, Hrvatska se obavezala štititi svoj zračni prostor te dijeliti radarsku sliku, što je dio zajedničkog "balističkog kišobrana". No upravo na tu obavezu nedavno je morala podsjetiti susjedna Mađarska, također članica Saveza.

Analitičari podsjećaju na zabrinjavajuće poruke iz Italije i Mađarske, gdje pojedini politički lideri godinama iznose revizionističke tvrdnje o hrvatskom teritoriju. Ako bi se scenarij šire ruske agresije ostvario, strahuje se da bi se otvorila i pitanja granica u jugoistočnoj Evropi.