Cijeli niz evropskih država već je ranije priznao Državu Palestinu. Bosna i Hercegovina je to učinila odmah po dobijanju vlastitog međunarodnog priznanja, 27. aprila 1992. godine.

Osim Bosne i Hercegovine, Palestinu kao državu odavno su priznale i Albanija, Andora, Crna Gora, Kosovo, Island, Lihtenštajn, Norveška, Rusija, San Marino, Švicarska, Švedska, Turska te Vatikan.

Diplomatska scena Evrope doživljava značajan preokret uoči predstojeće sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija koja počinje sutra. Nekoliko evropskih zemalja najavilo je službeno priznanje palestinske države, čime se pridružuju sve većem broju nacija koje podržavaju palestinske aspiracije za suverenitetom, piše Politicki.ba.

Portugal: Ministarstvo vanjskih poslova Portugala potvrdilo je da će zemlja priznati Palestinu kao suverenu državu.

Belgija: Belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prevot najavio je da će Belgija priznati palestinsku državu tokom sjednice Generalne skupštine UN-a. Također, Belgija planira uvesti sankcije protiv izraelske vlade u svjetlu trenutne humanitarne situacije u Gazi.

Francuska: Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je Francuska spremna priznati palestinsku državu, naglašavajući da će to učiniti u septembru. Ova odluka dolazi kao odgovor na eskalaciju nasilja.

Malta: Malteški ministar vanjskih poslova izjavio je da će Malta službeno priznati Palestinu kao državu na predstojećoj sjednici UN-a.

Luksemburg: Luksemburški premijer Xavier Bettel najavio je da će Luksemburg priznati palestinsku državu tokom Generalne skupštine UN-a.

Hrvatska, Njemačka, Srbija i Mađarska: Zašto izbjegavaju priznanje?

Dok neke države najavljuju priznanje, druge, poput Hrvatske, Njemačke i Srbije, ostaju na oprezu.

Hrvatska i Njemačka ne priznaju Palestinu zbog kombinacije diplomatskih, sigurnosnih i političkih razloga, prvenstveno povezanih s mirovnim procesom između Izraela i Palestine i pitanjem rješenja s dvije države. Obje države smatraju da bi priznanje Palestine u ovom trenutku bilo preuranjeno i moglo bi otežati pregovore. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, međutim, sve oštrije zagovara priznanje Palestine.

Mađarska je priznala Palestinu još 1988. godine. Međutim, pod vladom Viktora Orbana, Mađarska vodi politiku blisku Izraelu, te praktično ne aktivno promoviše priznanje Palestine u modernom diplomatskom kontekstu.

Srbija do sada nije priznala Palestinu iz nekoliko razloga. Zvanični Beograd nastoji održati dobre odnose i s Izraelom i s Palestinom. Također, Srbija je veoma oprezna u pitanjima međunarodnog priznanja zbog situacije s Kosovom, strahujući da bi priznanje Palestine moglo stvoriti presedan. Zanimljivo, Izrael je priznao Kosovo, još u vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa. Zauzvrat, Kosovo je priznalo Izrael (a ranije je već priznata Država Palestina). Zvanična Priština je, čak i suprotno politici Evropske unije, otvorila ambasadu u Jeruzalemu, a ne Tel Avivu.