Rano jutro 3. oktobra 1995. godine zauvijek je promijenilo političku istoriju tada mlade Republike Makedonije. Na svega nekoliko stotina metara od svog kabineta u zgradi Sobranja, limuzina predsjednika Kire Gligorova je eksplodirala u središtu Skoplja.

U napadu su život izgubili predsjednikov vozač Aleksandar Spirovski i slučajni prolaznik Risto Hadžimanov, dok je Gligorov bio teško ranjen, ali je preživio. Lokacija atentata bila je ulica Makedonija, nasuprot hotela Bristol.

"Prvo smo pomislili da je eksplodirala plinska boca, ali kada smo istrčali, vidjeli smo užas. Uništen automobil i oštećeni predsjednički mercedes. Bilo je jasno da je vozač mrtav, dok su liječnici pokušavali spasiti predsjednika", rekao je tada zaposlenik obližnje kancelarije, prenosi Dnevno.hr.

Foto: Maja Zlatevska / Cropix

Istraga Bez Rezultata

Unatoč teškim povredama i gubitku oka, Gligorov se oporavio i nakon četiri mjeseca nastavio obavljati predsjedničku funkciju. Njegova smirena politika, koja je Makedoniju držala izvan krvavih ratova na prostoru bivše Jugoslavije, donijela mu je nadimak "Stari lisac".

Eksplozija je izazvana kilogramom plastičnog eksploziva smještenog u stari "Citroen Ami-8". Stručnjaci su odmah zaključili da je riječ o profesionalno izvedenom atentatu, uz daljinsku aktivaciju mine. Iako su u istragu bile uključene američke, njemačke i britanske službe, a policija pregledala više od 30.000 vozila i provjerila identitet gotovo 190.000 ljudi, počinitelji nikada nisu otkriveni.

Objavljen je i fotorobot osumnjičenog, ali tragovi su nestali u slijepoj ulici. Teorije o mogućim nalogodavcima kretale su se od tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, preko bugarskih službi, pa sve do unutarnjih političkih obračuna i kriminalnih skupina. Nijedna teorija nikada nije potkrijepljena dokazima.

Političke Napetosti

Makedonija se tada suočavala s ozbiljnim izazovima. Od grčkog embarga zbog spora oko imena i zastave, preko napetih odnosa sa Srbijom, do etničkih tenzija unutar zemlje. Gligorov je nastojao održati stabilnost, ali je istodobno bio na udaru opozicije koja ga je smatrala preslabim u odbrani državnih interesa.

Tadašnji savjetnik MUP-a Pavle Trajanov kasnije je istaknuo da je istraga imala ozbiljne propuste. "Postojao je otpor prema ispitivanju povezanosti srbijanskih i makedonskih sigurnosnih struktura. Čak su i daljinski upravljači, identični onome korištenom u atentatu, ranije nestali iz vojnog skladišta u Makedoniji", rekao je Trajanov.

Iako se 2008. pojavila nada kada je bivši ministar Ljubomir Frčkoski spomenuo novog potencijalnog svjedoka, tužilaštvo je zaključilo da nema osnova za novu istragu. Do danas, gotovo tri decenije kasnije, slučaj službeno ostaje otvoren, ali bez novih tragova.