Istaknuti hrvatski intelektualac, dr. Vinko Srhoj, profesor povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru, posljednjih je mjeseci skrenuo pažnju javnosti na sebe oštrim osudama vala desnog ekstremizma koji je zapljusnuo Hrvatsku tokom ljeta, a osobito nakon zagrebačkog koncerta Marka Perkovića Thompsona. Na udaru njegovih kritika našao se posebno premijer Andrej Plenković i njegovo relativiziranje pozdrava "Za dom spremni".

"UGLAZBLJENO USTAŠTVO"

"Nije tu riječ samo o 'tri slatke riječi' "za dom spremni", kako veli nadahnuti Plenković, već je riječ o uglazbljenom ustaštvu", kazao je Srhoj. Podsjetio je da je autorstvo nad tim pozdravom "sebi pripisao sam Ante Pavelić", te da "pozdrav takva oblika ne postoji ni u kojoj drugoj političkoj ili vojnoj formaciji kroz prošlost".

Profesor Srhoj  u intervjuu za portal "Telegram" hrvatsku politiku 90-ih godina prema Bosni i Hercegovini naziva "istočnim grijehom".

Profesor Vinko Srhoj Foto: Jure Mišković

"U lipnju 1991.godine, dakle kada rat u Bosni i Hercegovini nije ni na vidiku, predsjednik Tuđman održava sastanak sa predstavnicima HDZ BiH čiji zaključci će imati dalekosežne  posljedice, te će se, sa manjim ili većim uspjehom,  operacionalizirati u godinama koje dolaze", podsjetio je Srhoj.

On je citirao zaključke sa tog sastanka u kojima je urbi et orbi rečeno „da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini mora konačno povesti odlučnu, aktivnu politiku koja treba dovesti do realizacije našeg vjekovnog sna- zajedničke hrvatske države. Da bi ovaj povijesni cilj bio uskoro i naša stvarnost, traži se da se pristupi formuliranju i objavljivanju pravnih i političkih akata proglašenje Hrvatske banovine u BiH, provođenje referenduma za priključenje Hrvatskoj. Sve to kao prve faze na putu konačnog rješenja pitanja i stvaranja suverene Hrvatske u njezinim etničkim i povijesnim , sad mogućim granicama,“

HVO JE BIO U FUNKCIJI PRESELJENJA HRVATA NA JUG

On podsjeća i da je ubrzo nakon ovog sastanka došlo do formiranja „Hrvatske zajednice Herceg Bosna“ koja je osnovala Hrvatsko vijeće obrane.

"Sve ostalo je povijest rata u susjedstvu u kojem je polovica Hrvata napustila Bosnu i Hercegovinu, a separatističke tendencije Hrvata i Srba samo jačale uz izmjenu savezništva i pakta o međusobnom nenapadanju kako bi se porazila ona opcija koja je bila za cjelovitu BiH".

Profesor Vinko Srhoj tvrdi da je uloga Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni sadržana u strategiji čišćenja teritorija-uključujući premještanje hrvatskog življa južnije-da bi taj plan bio demografski provediv na homogenu teritoriju.

On zaključuje da se "tako Hrvatska od žrtve prometnula u krojača mape  hrvatsko-srpske podjele Bosne i Hercegovine, ovjerene i salvetom Franje Tuđmana i Paddy Ashdowna koju je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju prihvatio kao vjerodostojan dokaz, ustanovivši da je rat u Bosni i Hercegovini bio međunarodni i da jedna od sudionica bila i Hrvatska".

("SB", Telegram)