Prije 55 do 42 hiljade godina, tokom razdoblja gornjeg paleolitika, narod Châtelperrona živio je na području sadašnje Francuske i sjeverne Španjolske. Njihova industrija alata je među najranijim poznatim iz ovog dijela svijeta. Prema novim istraživanjima, znali su i kako dobro izraditi nakit od školjaka.  

Istraživači koji su iskopavali na paleolitskom nalazištu La Roche-a-Pierrot u Saint-Césaireu na francuskoj atlantskoj obali otkrili su pigmente i školjke, probijene i neprobijene, iz razdoblja Châtelperron.

Prisutnost školjki bez rupa i nedostatak tragova habanja na nekim probojima sugeriraju kako je riječ o radionici za izradu nakita, najstarijoj dosad u zapadnoj Europi.

Otprilike u ovo vrijeme naša vrsta, homo sapiens, počela se izlijevati iz Afrike, zamijenivši posljednje neandertalce u Europi. Kome su pripadali narodi Châtelperrona? Novi nalaz komplicira sliku.

Istraživači su pronašli 37 châtelperronskih kamenih alata, 96 fragmenata crvenog i žutog pigmenta, kao i školjke stare najmanje 42 tisuće godina, uključujući 30 kompletnih, probijenih uzoraka.

Skup uključuje prve poznate dokaze o perlicama školjki koji su izravno povezani s Châtelperronovim kamenim alatima. Također su otkrili poznate neandertalske alate, kao i ostatke ulovljenih bizona i konja.

Školjke dolaze iz atlantske obale, koja je u to vrijeme bila oko 100 kilometara od lokacije nalazišta, dok su pigmenti stigli s lokacije udaljene 40 km. To sugerira kako je ili postojala razgranata trgovinska mreža, ili su ljudi bili prilično pokretni.

Nakit i pigmenti školjki predstavljaju eksploziju simboličkog izražavanja, s ukrasima, društvenom diferencijacijom i potvrdom identiteta obično povezanim s homo sapiensom.

Nalaz sugerira kako je châtelperronski narod pripadao homo sapiensima, ili su oni na njih utjecali. 

Interakcije između različitih bioloških i kulturnih skupina možda su pokrenule porast zajedničkog simboličkog ponašanja tokom europskog gornjeg paleolitika, piše Gizmodo.