Rok za usaglašavanje Reformske agende - neophodne za povlačenje sredstava iz Plana rasta Evropske unije - istječe sutra. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine kraj roka čeka nespremno. Posljednji pokušaj usaglašavanja bit će u posljednji trenutak - sutra u 12 sati. Vanredno i telefonski. Ako državni ministri ne pošalju usaglašenu agendu u Brisel, izvjesno je da će Evropska komisija Bosni i Hercegovini oduzeti još 108 miliona eura.

Broje se sati do kraja roka. A Reformska agenda nije usaglašena. Ni rok, ni kazna za petama nisu promijenili stavove SNSD-a. Principijelni u retrogradnoj politici, uspješni u opstrukcijama - tri puta su zaustavili usaglašavanje agende u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Tako je ostala nedovršena i blokirana. A kazna Evropske komisije postala je izvjesna: smanjenje sredstava za još deset posto.

“Razlog tome je što Bosna i Hercegovina nije u stanju poslati revidirani dokument Reformske agende. Krivac za ovu drugu tranšu leži u, prije svega, predstavnicima vladajuće koalicije iz Banjaluke, odnosno, SNSD-a”, ističe Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost za FTV.

“Nemoguće je objasniti logički, politički, kulturološki, na koji god hoćete način, zašto dva ministra iz RS-a drže pod sankcijama ne samo građane RS-a, nego i cijele Bosne i Hercegovine. Predsjedavajuća Vijeća ministara ima mogućnost da riješi ovaj problem imenovanjem nedostajućeg ministra na mjesto ministra sigurnosti, njegovim imenovanjem za zamjenika i u tom momentu više SNSD neće moći blokirati”, poručuje Predrag Kojović, zastupnik NS-a u Zastupničkom domu PSBiH.

Iza politike konkretni i direktni benefiti za bh. građane: škole, bolnice, putevi, pruge, digitalizacija. Bolje i kvalitetnije, uz novac Evropske unije. Cilj Plana rasta. Novac za reforme koje državu ubrzano približavaju članstvu, a građanima daje moderniju, stabilniju i sigurniju budućnost.

“Nije samo iznos novca, nije samo 100 miliona eura. Još više od toga gubimo sve ove projekte koji bi unaprijedili živote građana. Što se tiče naših prijevoznika, gube mogućnost da imaju 15 prelaza preko kojih bi prevozili poljoprivredne proizvode u Evropu bez čekanja”, objašnjava Kojović.

“Bosna i Hercegovina kroz ovo gubi dvije stvari: s jedne strane, gubi mogućnost da uopće koristi taj novac, a s druge strane gubi sve ono što bi kroz reforme postigla, a to su pitanja vezana za školski sistem do pitanja vezanih za pravosuđe i borbu protiv korupcije”, ističe Ćerimagić.

Evropski Plan rasta na bh. način – malo-pomalo, milijarda nestaje. Umjesto prosperiteta, stigle kazne. Obećan rast, demonstriran pad. Državi gubici, građanima posljedice. A novac planiran za Bosnu i Hercegovinu troše drugi - zemlje Zapadnog Balkana s odgovornijom vlašću i reformama na broju.