Pravni stručnjak i bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK BiH) Vehid Šehić komentirao je za portal Radiosarajevo.ba odluku CIK-a da ovjeri prijavu Saveza nezavisnih socijaldemokrata  (SNSD) za prijevremene izbore za predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS, šta to znači s pravnog aspekta i koji su dalji koraci.

Šehić podsjeća da je Dodiku presudom Suda BiH zabranjen bilo kakav politički angažman te poručuje da je svaki njegov potpis, na bilo kojem dokumentu, upitan.

"Dodik je priznao odluke Suda BiH i CIK-a i time pokazao da poštuje odluke državnih institucija. Njegov mandat je prestao, prema mom mišljenju, danom pravosnažnosti presude, jer sudska odluka ima veće dejstvo nego odluka neke druge institucije. Od tog dana on više nije ovlaštena osoba da potpiše bilo šta", rekao je Šehić.

Dodik ne bi mogao biti ni predsjednik stranke

"Činjenica da je on predložio i mandatara, premda u Ustavu RS piše da predsjednik RS ukoliko je privremeno spriječen, ovlaštenja može prenijeti jednom od potpredsjednika RS. Dakle, on nije privremeno spriječen da obavlja svoju dužnost, nego trajno na period od šest godina tako da je upitan i sastav Vlade RS", pojasnio je Šehić.

"Ako mu je zabranjeno političko djelovanje onda ne bi mogao obavljati ni funkciju predsjednika stranke jer je to u suptrotnosti sa zabranom političkog djelovanja", naglasio je Šehić. 

Pravo žalbe

Govoreći o odluci CIK-a da uprkos svemu tome ovjeri potpis SNSD-a za prijevremene izbore, Šehić je izjavio da postoji pravo žalbe.

"Vidjet ćemo šta će reći Sud BiH. CIK donosi odluku većinom glasova, ovdje je bilo 5:1, odluka je u skladu sa poslovnikom i zakonom, ali je prema mom mišljenju, upitan potpis Dodika kao predsjednika stranke. Tu ima različitih tumačenja zato bi dobro bilo sačekati i tumačenje Suda BiH koji je izrekao i zaštitnu mjeru te da pojasni da li se to odnosi i na mjesto predsjednika stranke jer tamo stoji ukoliko se finansiraju iz budžeta, a sve se finansiraju iz budžeta, onda ne može ni obavljati tu funkciju", rekao je Šehić.

Podsjetio je da je visoki predstavnik suspendovao pravo finansijske naknade SNSD-a "koja opet dobiva sredstva iz državnog budžeta, s obzirom da nismo imali svoje poslanike u državnom parlamentu, entitetskom i na nivou opština".

"Zato bi dobro bilo da Sud pojasni svoju odluku jer je i ova odluka visokog predstavnika o zabrani finansiranja isto privremenog karaktera. Zakon o finansiranju političkih stranaka je jasan, one se mogu finansirati iz državnog budžeta ukoliko su dobili povjerenje građana koji se nalaze u zakonodavnoj vlasti", naglasio je pravni stručnjak.

Odluka CIK-a nije konačna

Pojasnio je da je CIK BiH donio takvu odluku jer se izbori moraju održati u roku od 90 dana, ali napominje da ona nije konačna.

Na naše pitanje da li je CIK mogao zatražiti pravno mišljenje od Suda BiH prije donošenja odluke, odnosno prije ovjere potpisa SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima, Šehić ističe da se moglo i da bi takva radnja bila dobrodošla.

"Oni to nisu uradili, e sad da li će se neko žaliti na ovu odluku, to zavisi od neke druge srane i od toga ko ima pravo žalbe", dodao je.

Šta će Sud BiH odlučiti?

Na pitanje kakva poruka se ovim šalje, ukoliko ne bude žalbe i SNSD regularno izađe na prijevremene izbore, Šehić je podvukao da u slučaju kao što je ovaj, iako on lično ima drugačiji stav od odluke CIK-a, i kada ima više drugačijih stavova, onda je na Sudu BiH da donese konačnu odluku ukoliko dođe do toga (žalbe).

"Ne bih želio da prejudiciram odluku Suda, ali njegove odluke su pravosnažne i one se ne smiju komentaristai na način kako se to radi u javnom prostoru BiH od strane onih koji sjede u zakonodavnoj vlasti i koji ne poštuju zakone koje su sami donijeli, niti institucije BiH", zaključio je Šehić.