U najnovijem izdanju emisije "Fokus" Radiotelevizije Herceg-Bosne, urednik Jurica Gudelj ugostio je Damira Džebu, predsjednika Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, i Milana Šutala, glavnog urednika Hrvatskog medijskog servisa – dvojicu javnih aktera koji dosljedno i sistematski promiču političku agendu HDZ-a BiH. Iako je emisija predstavljena kao analiza ključnih političkih pitanja, od evropskog puta Bosne i Hercegovine do reforme izbornog zakona, u suštini je poslužila kao platforma za promociju starih, već viđenih teza koje dugoročno vode ka dubljoj etničkoj podjeli države, piše Stav.ba.

"Legitimno predstavljanje"

Kroz diskusiju o "legitimnom predstavljanju", strateškom partnerstvu sa SNSD-om, te prijedlozima o teritorijalnom preustroju zemlje u "tri građanske republike", jasno se profilira politička matrica koja ne samo da podriva ustavni poredak, nego se i otvoreno oslanja na narative iz bh. entiteta Republika Srpska. Ono što Šutalo i Džeba zagovaraju jeste politička filozofija po kojoj prava i sigurnost Hrvata u BiH mogu biti ostvareni jedino kroz institucionalnu, a time i teritorijalnu, ekskluzivnost.

Ali tu dolazimo do ključne kontradikcije: ta filozofija, iako se deklarativno predstavlja kao zaštita hrvatskog naroda, u stvarnosti je samo lokalna kopija srpske politike koja već godinama radi na razgradnji bosanskohercegovačke države. Hrvatski politički predstavnici u BiH, iz dana u dan, pristaju igrati ulogu mlađeg partnera u političkom savezništvu sa SNSD-om, partije koja ne krije svoj cilj – formalno slabljenje i konačno rastakanje Bosne i Hercegovine.

Uprkos deklaracijama o evropskom putu, transparentnosti i integracijama, stvarna politička praksa HDZ-a BiH, koju u emisiji artikuliraju Džeba i Šutalo, svela se na aktivno sabotiranje reformskih procesa kroz insistiranje na "etničkom ključu" i izbornom inžinjeringu. Pritom, njihov savez sa SNSD-om – strankom koja je eksplicitno antizapadno orijentirana, proruski nastrojena, i kojoj su evropske vrijednosti zadnja briga – prolazi bez ikakve unutrašnje kritike.

Etničke podjele

Još više zabrinjava što se sada već sasvim otvoreno plasira ideja o "tri građanske republike" – što nije ništa drugo do marketinška zamjena za staru tezu o trećem entitetu. To je pokušaj da se već postojeće etničke podjele zacementiraju novim pravnim okvirom, u kojem bi svaki narod imao "svoj prostor", "svoju elektroprivredu", "svoju poštu", "svoje zdravstvo" – ukratko, svoju mini-državu. Da stvar bude ironičnija, upravo oni koji najglasnije govore o tobožnjoj diskriminaciji i "majorizaciji Hrvata", već danas faktički upravljaju širim područjem zapadne Hercegovine, Posavine, dijelovima Srednje Bosne i jugozapadne Bosne – i to u potpunosti van ikakvih mehanizama pune integracije u sistem Federacije BiH.

Svi znamo da je nezvanična podjela Federacije na "bošnjački" i "hrvatski" dio i dalje na snazi, uprkos tome što je Washingtonski sporazum iz 1994. godine trebao biti korak ka integraciji. U "hrvatskom" dijelu Federacije već postoje paralelne strukture – pošte, elektroprivrede, bolnice, škole – koje funkcionišu izvan stvarnog federalnog suživota.

Stoga se s pravom postavlja pitanje: ako Hrvati u Federaciji već imaju faktičku autonomiju, čemu onda zagovaranje trećeg entiteta? Odgovor se nalazi u potrebi za konačnim i pravno-političkim "označavanjem teritorije".