Bukova Kosa i Bistrica, brdski predjeli u okolini Prijedora, godinama su među najvažnijim ekološkim temama u RS . Smrad, prašina i kemijska isparenja – glavne su teme o kojima pričaju stanovnici ovoga kraja i udruženja za zaštitu životne sredine. Ugalj se kopa i na padini iznad kuće i crkve u Mednoj, u blizini Mrkonjić Grada. U drugom planu ostaju naručioci i izvršioci, a među njima se pominju dva imena. Jedno pripada sivoj eminenciji teslićkog SNSD-a Srđanu Rufiju Klječaninu , a drugo Zvonku Veselinoviću, piše Radar.

Koncesija za kopanje uglja u Mednoj u vlasništvu je poduzeća Medna NV , koje je u prosincu 2017. godine pokrenulo inicijativu za istraživanje uglja. Vlada RS odobrila je ovu inicijativu u maju 2018. godine . Koncesija je ovom poduzeću dodijeljena u siječnju 2021. godine , na sedam godina , uz koncesijsku naknadu od 2,80 maraka (1,43 eura) po iskopanoj toni uglja. Taj novac ide u budžet Vlade RS i Mrkonjić Grada. Preduzeće Medna NV je u vlasništvu Nebojše Tegeltije i Božidara Mijatovića . Ova firma u 2020. i 2021. godini nije imala nikakve prihode . U posljednjoj 2022. godini oni su iznenada skočili na više od milijun eura . To su podaci zvanične baze podataka o poslovanju kompanija u Bosni i Hercegovini .

Koncesiju za rudnike u Bistrici iu Bukovoj Kosi ima firma Drvo-eksport iz Teslića, koja je 2022. godine utrošila prihode – s 1,75 milijuna na 5,24 milijuna eura. Povećali su i neto dobit više od deset puta – sa 117.000 eura na 1,21 milijun. Koncesija za kopanje uglja teslićkoj firmi dodijeljena je 14. septembra 2023. godine rješenjem Vlade RS . Koncesija je dodijeljena na pet godina , au budžetu Vlade i grada Prijedora na ime koncesione naknade treba da ide 2,60 maraka (oko 1,30 eura) za svaku iskopanu tonu rude.

Čije su mašine

Protesti mještana Bukove Kose, Bistrice i Medne traju godinama . Zbog iskopavanja uglja lignita koji sadrži neuobičajeno visok postotak sumpora , selo Bukova Kosa na području Prijedora neprestano je okovano dimom i snažnim mirisima za koje mještani tvrde da su postali neizdrživi . Oni kažu da ugalj, koji se prilikom iskopavanja deponuje na dvije lokacije pored magistralnog puta, zbog visokog udjela sumpora svakodnevno gori . Mještani govore da se s dva depoa uglja širi dim i nesnosan smrad , da su zvali inspekcije i komunalnu policiju, ali da su im svi redom rekli da nisu nadležni za ove kontrole .

Isto je ili slično u Bistrici: ugalj se kopa punom parom i to bez obzira na proteste mještana . Da stvar bude gora, u Bistrici je trebalo da bude otvoreno etno-selo. Umjesto toga, otvoren je rudnik lignita koji se nalazi svega šest kilometara od Nacionalnog parka Kozara . Pripremni radovi i razni zahvati na terenu počeli su prije nego što su pribavljene sve dozvole , osobito ekološka dozvola. Vijeće sudaca Okružnog suda u Banjoj Luci poništilo je ekološku dozvolu Drvo-eksportu , ali kopanja nisu obustavljena .

Foto: Portal CAPITAL.ba

Rudnik Medna, smješten u dolini istoimene rijeke, naizgled je samo još jedan eksploatacijski projekt u nizu koncesionih poslova koji su se u posljednjih dvadeset godina širili prema sjeverozapadu Bosne i Hercegovine . Međutim, on je postao simbol šire borbe: protiv netransparentnih dogovora, sumnjivih vlasničkih struktura i narušavanja ekološke ravnoteže zbog privatnog profita . Koncesijski ugovor – potpisan bez javne rasprave i uz minimalno uključivanje lokalne zajednice – ostao je tajan sve do pritiska medija i ekoloških organizacija.

Ako je jasno koje su tvrtke dobile koncesije, onda je najmanje jasno čije kompanije kopaju iu Mednoj, iu Bistrici, iu Bukovoj Kosi. Na bagerima i na mrvilicama stoji oznaka poduzeća Inkop iz Ćuprije u centralnoj Srbiji, ali službene potvrde da li je mašina zaista u vlasništvu te tvrtke nema. U Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine kažu da nemaju podataka o tome da je kompanija Inkop privremeno izvezla u Bosnu i Hercegovinu mašine, odnosno da je Drvo-eksport radio privremeni uvoz mašina.

Nisu mogli navesti ni da li je firma Drvo-eksport uvezla mašine kao kupljene, jer se "radi o podacima koji se ne mogu odati bez dozvole klijenta". Građevinska firma Inkop u većinskom je vlasništvu kontroverznog biznismena sa sjevera Kosova Zvonka Veselinovića. Njegovo ime se u RS izgovara nerado, pa i tada – šapatom. Veselinovićevi bageri, tako govore oni koji tim šapatom o njemu rado pričaju, neprestano kopaju, a njegovi kamioni, bez ikakve provjere na carinskim terminalima, odvoze ugalj iz RS.

Ni na jedno pitanje koje su novinari Radija Slobodna Evropa prije dvije godine uputili Veselinovićevom Inkopu o eventualnom učešću ove firme u poslovima s ugljem u Bosni i Hercegovini nije odgovoreno. U mailu koji je poslat umjesto odgovora navodi se da ih novinari RSE "ometaju u radu", da im se "u svakoj sferi pričinjava Zvonko Veselinović", te se traži da ih novinari RSE "ne uznemiravaju". O Veselinovićevim poslovima u RS do danas ćute i u Ministarstvu energetike i rudarstva.

Šapatom o Zvonku

Načelnik Opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević kaže da ne zna da li je Veselinović dolazio u tu opštinu. Ako je i dolazio, dodaje on, nije razgovarao s predstavnicima opštine. On tvrdi da opštini nije podnesena niti jedna zvanična prijava zbog rudnika i dodaje kako su građani dobro naplatili zemlju koju su prodavali koncesionaru.

Veselinovićeva veza sa RS je odbornik SNSD-a u Skupštini grada Teslić Srđan Klječanin Rufi, koji je ujedno i vlasnik Drvo-eksporta. Klječanin je više puta negirao veze s Veselinovićem ističući kako ovaj kontroverzni biznismen u RS dolazi isključivo zbog lova. Izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine gotovo u cjelini ide ka Srbiji, a mnogo je onih koji tvrde da kamioni prolaze granicu i carinu bez zaustavljanja i bilo kakvih provjera. Institucije države Bosne i Hercegovine godinama ćute i ignorišu novinarska pitanja.

Veza kontroverznog biznismena s Kosova sa RS je odbornik SNSD-a u Skupštini grada Teslić Srđan Klječanin Rufi, koji je ujedno i vlasnik firme Drvo-eksport. Klječanin je više puta negirao veze s Veselinovićem ističući da on u RS dolazi zbog lova.

Vlada RS prihvatila je u januaru prošle godine ponudu Klječaninove kompanije za kupovinu 56.000 kvadratnih metara zemljišta na Jahorini. Protiv Rufija se već pet godina vodi istraga zbog pustošenja šuma. Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je u julu prošle godine da je ova prodaja – neustavna. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović smatra da iza ovog posla stoji – Veselinović.

Foto: Facebook

"Klječanin je samo paravan za kapital Zvonka Veselinovića, za kojeg se vežu brojne afere. Isti je scenario kao i s rudnikom uglja u okolini Prijedora koji je otvoren uprkos velikom otporu građana. Rufi je samo isturen kao formalni vlasnik. Slično je i s kupovinom zemljišta na Jahorini. Rufi i Zvonko Veselinović poznaju se i druže godinama, a iz tog prijateljstva stvorilo se i poslovno partnerstvo u velikim namještenim poslovima s državom", tvrdi Vukanović.

Klječanin je za kupovinu zemljišta na Jahorini izdvojio 41 milion maraka (oko 20 miliona eura). Rufi je ranije potvrdio da na Jahorini planira da gradi apart-hotele vrijedne pola milijarde maraka. Više puta se postavljalo pitanje na koji način kompanija Drvo-eksport planira obezbijediti ovaj ogroman iznos novca za kupovinu zemljišta, ali je Klječanin istakao da se novac uvijek može obezbijediti.

"Klječanin je samo paravan za kapital Zvonka Veselinovića, za kojeg se vežu brojne afere. Isti je scenario kao i s rudnikom uglja u okolini Prijedora koji je otvoren uprkos velikom otporu građana. Rufi je samo isturen kao formalni vlasnik", Nebojša Vukanović.

Klječanin je tvrdio kako kupovinu zemljišta finansira kompanija svojim sredstvima, većinskim dijelom i nešto uz pomoć banaka. Dobit firme je, kazao je on, bila 55-60 miliona maraka prihoda, a prijavljena je i dobit oko 20 miliona maraka (deset miliona eura). Vukanović smatra kako bi nezakonitu odluku o prodaji zemlje svakako trebalo poništiti.

Foto: Facebook

"Bilo bi logično da iz Vlade RS odgovore na pitanje o porijeklu novca dvorskog neimara i tajkuna Klječanina. Kako je za par godina ‘stekao’ desetine miliona maraka i zašto uništava i rasprodaje svako javno dobro? Zvonko Veselinović vedri i oblači u RS. On smjenjuje i postavlja direktore, ali o svim tim poslovima se veoma malo zna, jer on sve veze krije, što bi rekli u Hercegovini, ‘kao mačka govno’", kazao je Vukanović.

Kadriranje i smjene poslanika

Vukanović tvrdi da Veselinović u RS i – kadrira. Upravo je na njegov zahtjev prošle godine sa funkcije direktora Šumskog gazdinstva Maglić, poslije skoro tri decenije, uklonjen Spomenko Stojanović, kadar i bivši poslanik DEMOS-a.

"Tokom sjednice Narodne skupštine RS prošle godine tadašnji ministar poljoprivrede, a sadašnji premijer Savo Minić, priznao mi je da se tajno sastao sa Zvonkom Veselinovićem u Nacionalnom parku Sutjeska i na njegov zahtjev uklonio Stojanovića. Nakon toga je na sličan način, ponovo na zahtjev biznismena iz Srbije bliskog vladajućem SNS-u, smijenjen i direktor Nacionalnog parka Sutjeska Veljko Blagojević koji je ‘skinut’ zato što je kaznio lovočuvare koji su učestvovali u krivolovu s Veselinovićem", istakao je Vukanović.

Na Veselinovićev zahtjev prošle godine sa funkcije direktora Šumskog gazdinstva Maglić, poslije skoro tri decenije, uklonjen je Spomenko Stojanović, bivši poslanik DEMOS-a.

Zvonko Veselinović je kontroverzni biznismen blizak Srpskoj naprednoj stranci, koji je pod sankcijama SAD i Velike Britanije i koji je svojevremeno, prije nego što je uspio da legalizuje brojne poslove u Srbiji, u više navrata hapšen zbog optužbi za krađu i trgovinu heroinom. Iako se na njegovo ime ne vodi baš nijedna, preko nekoliko svojih firmi i supruge Ljiljane Božović registrovao je vile, stanove i druge objekte. Upravo je u vrijeme režima Aleksandra Vučića biznis Zvonka Veselinovića doživio procvat.

Nikola Petrović, Zvonko Veselinović i Milan Radoičić Foto: BIRN

U partnerstvu s Milanom Radoičićem , koji se nakon oružanog sukoba u Banskoj i pogibije četvero ljudi povukao u ilegalu, njegove su tvrtke dobivale brojne poslove na najvećim državnim projektima , prvo na tenderima, a onda u direktnim pogodbama sa stranim kompanijama, kao i njihovi podizvođači. Tako su ispod radara javnosti i uz evidentnu podršku vlasti obavljali izuzetno vrijedne poslove za državu i zarađivali milijune eura .

Danas u sastavu poslovne imperije Zvonka Veselinovića , koju formalno dijeli s bratom Žarkom , posluje najmanje šest firmi , ne računajući jednu koju posjeduje u Crnoj Gori. Upravo je preko tih poduzeća kupio ili registrirao gotovo sve nekretnine koje su u njegovom vlasništvu, a njihova tržišna vrijednost prelazi 13 milijuna eura , na koliko je procijenjen samo dio luksuznih objekata koji pripadaju Veselinoviću .