Zbog poskupljenja građani za iste stvari izdvajaju mnogo više novca nego ranije. Sve teže se pokrivaju osnovni troškovi, a vlast ne čini ništa konkretno.

Umjesto punih korpi, bira se manja količina i najnužniji proizvodi, jer iz dana u dan građani svjedoče novim, većim cijenama. Kupovne navike odavno su kažu morali promijeniti.

"Biram sad, preskupo je stvarno. svaki dan je nova cijena, pogotovo meso. Kad god dođes, nova cijena"; "Nadam se da će biti bolje, ali mi penzioneri smo navikli da platimo režije, pa ostalo šta ostane"; Manje se kupuje, a cijene su otišle baš previše", samo su neki od komentara građana.

Jedina trenutna mjera vlasti, akcija zaključavanja cijena, pomaže tek djelimično, ali ne rješava temeljni problem, nizak standard i rast troškova života.

Gordana Bulić, Udruženje kluba potrošača TK za N1 kaže:

"Zaključane cijene donose do uštede 60 do 70KM mjesečno, naravno zavisi od porodice, od broja članova i od količine proizvoda koji se kupi. 70KM jednom penzioneru koji ima 500, 600 maraka penziju to je hljeb za čitav mjesec dana. Porodice koje žive na rubu egzistencije uglavnom prvo plate račune, jer ne smiju sebi da dozvole da kasne mjesec ili dva, jer sledeći mjesec ne bi mogli nikako to da plate, pa plaćaju uredno i ono što im preostane troše za hranu."

Građani su prisiljeni prilagođavati potrošnju, birati proizvode koji su na popustima ili odustajati od neophodnog.

Pokrivenost potrošačke korpe nije ni 50% sa prosječnom platom, što jasno ukazuje koliko je standard građana ugrožen. Stručnjaci upozoravaju da ni u narednom periodu ne treba očekivati poboljšanje.

"Porast prihoda od poreza, prije svega od indirektnih poreza ne znači da građani kupuju više ili da građani imaju više novca, već se isključivo odnosi na rast cijena zbog inflacije, pa tako građani kupuju ili manje istih proizvoda količinski ili kupuju prizvode čije cijene su niže. Bojim se da eventualni pad prihoda od poreza do kojeg će neminovno doći zbog slabljenja ekonomije i pada životnog standarda će vlasti opet navesti na nova zaduživanja i na eventualno dalje povećanje cijena nad kojima imaju kontrolu, povećanje poreza, jer jednostavno ne razmišljaju dugoročno i ne razmišljaju o interesu građana i privrede."

Bez jasnih i dugoročnih mjera, inflacija ostaje najveći udar na kućne budžete. Građani već na granici izdržljivosti, a svaki naredni dan nosi veće cijene i produbljuje nesigurnost.