Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković potvrdio je za Detektor da će sutra prijaviti Tužilaštvu Bosne i Hercegovine mural Ratku Mladiću, osuđenom na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina, oslikan u centru Banje Luke.

Duraković navodi da je prijava već pripremljena te samo čeka njegov potpis kako bi sutra bila upućena tužilaštvu. Kaže da prijavljuje ovaj slučaj kao građanin i neko ko nosi odgovornu funkciju u Republici Srpskoj.

Govori da se i sam našao uvrijeđen, te da se kao Bošnjak osjeća gnusno da mora maltene svakodnevno, u gradu u kojem je rođen, prolaziti pored murala presuđenog ratnog zločinca za genocid.

- Krivični zakon BiH, dopunjen od strane visokog predstavnika, dao nam je tu mogućnost, tako da Državno tužilaštvo, očito po službenoj dužnosti, ne želi da radi takve slučajeve, nego čekaju prijave. Evo, kad ih čekaju, dobit će ih pa ćemo pratiti kako se realiziraju te prijave i dokle je sve to došlo - rekao je Duraković.

Detektor je ranije pisao kako mural oslikan u banjalučkom naselju Mejdan uznemirava povratnike, koji zbog straha od prijetnji i pritisaka ne smiju prijaviti slične incidente.

- Dođu nama povratnici u kancelariju i prijave to, jer ih vrijeđa, uznemirava, a ne smiju oni sami policiji, plaše se - ranije je kazao Kemal Gunić, predsjednik Udruženja povratnika Banje Luke.

On je tada naveo da su incidenti poput ovog murala doveli do smanjenja broja povratnika u ovom gradu, a da mladih skoro i nema jer zbog političkih pritisaka ne mogu ostvariti egzistenciju u svom gradu.

Ratko Mladić je u Haagu osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge zločine u BiH.

Tužilaštvo BiH podiglo je sedam optužnica zbog krivičnog djela “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti” u kojem je navedena zabrana negiranja ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca, od čega je Sud BiH u jednom predmetu odbio potvrditi optužnicu, dok je u drugom slučaju dvije optužnice protiv Vojina Pavlovića spojio u jedan predmet. Pavlović je nepravosnažno osuđen.

Detektor je kroz dva istraživanja analizirao negativne tužilačke odluke kako bi utvrdio nedostatke pri radu Tužilaštva u prijavama negiranja zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Posljednje istraživanje pokazuje da državni tužioci zadnje dvije godine bolje objašnjavaju svoje odluke, ali i dalje imaju mali broj optužnica za negiranje zločina, uprkos velikom broju prijava.