U jučerašnjem izdanju političkog magazina "Mreža" na Federalnoj televiziji (FTV) emitovan je zanimljiv i ekskluzivan prilog o bosanskim državljanima na ukrajinskom ratišu. koji ratuju u Ukrajini i na čijoj su strani.

Iako je prilog ponudio vrijedan uvid u broj i motivaciju takozvanih "bosanskih pasa rata", kontroverze je izazvalo pojavljivanje Božidara Spasića, predstavljenog kao "vojni analitičar iz Srbije", piše Odgovor.ba. 

U izjavi za FTV Spasić je upozorio na potencijalnu "opasnost" povratnika sa ratišta.

"Vi ne znate kad se on vratio da ga nije neko vrbovao, da mu nije neko naložio da izazove probleme u zemlji iz koje dolazi. Tu ima i psihičkih poremećaja, sindroma rata i svega toga. Veoma su opasni, to su tempirane bombe, ne samo unutar našeg prostora“, kazao je Spasić.

Ko je Božidar Spasić?

Božidar Spasić je penzionisani inspektor nekadašnje Službe državne bezbednosti (SDB) i analitičar blizak režimskim medijima u Srbiji. Međutim, krajem prošle godine u Belgiji je pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog naručivanja ubistva kosovskog političkog aktiviste Envera Hadrija 1990. godine u Briselu. Srbija ga nikada nije izručila niti poduzela druge pravosudne korake.

Na istu kaznu osuđeni su i poznati kriminalci Andrija Drašković i Veselin Vukotić, koji su, prema presudi, izvršili likvidaciju. Ovo je drugo suđenje na kojem su osuđeni na doživotni zatvor nakon što je presuda iz 2016. bila ukinuta.

Hadri, tadašnji predsjednik Komiteta za zaštitu ljudskih prava Albanaca, ubijen je u februaru 1990. godine u Briselu, kada je u njegov automobil, dok je stajao na semaforu, ispaljeno više hitaca.

Prema istrazi belgijskog tužilaštva, Hadrija su pratili i ubili Vukotić i Drašković, po nalogu Božidara Spasića, tada šefa tima za specijalne operacije u SDB-u.

Kako je otkrio istraživački portal KRIK, Spasić je preko policijskog inspektora Miroslava Bižića stupio u kontakt s grupom beogradskih kriminalaca i poslao ih u Belgiju da izvrše egzekuciju. Ove detalje potvrdio je upravo inspektor Bižić u svom svjedočenju 1990. godine pred sudom u Beogradu, prije nego što je šest godina kasnije ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima.

Njegovo svjedočenje postalo je ključni dokaz u belgijskom postupku, uz još jedan važan trag, Spasićevu autobiografsku knjigu “Lasica koja govori” (2000).

U knjizi se Spasić otvoreno hvali da je organizirao akciju ubistva Hadrija, nazvavši je „kontraakcijom“ čiji je cilj bio, kako tvrdi, sprečavanje atentata na tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.

"Sprečavanje atentata na predsjednika stavio sam kao prioritet, a kontraakciju koju sam namjeravao da izvedem nazvao sam ‘Lasica koja govori’“, napisao je Spasić.

Danas, iako je u penziji od 1993. godine, Spasić se redovno pojavljuje u medijima u Srbiji kao „bezbednosni analitičar“, često promovišući narative bliske vlastima u Beogradu, piše Odgovor.ba.