U vremenu kad se svijet polako oporavlja od promijenjenih potrošačkih navika izazvanih pandemijom, stručnjaci primjećuju novi fenomen – tzv. "osvetnička štednja". Dok je poznatija osvetnička potrošnja, kada ljudi troše na stvari koje im zapravo nisu potrebne nakon dugog perioda ograničenja, osvetnička štednja označava suprotan pristup – ekstremno štedljivo ponašanje kao reakciju na loše finansijske odluke iz prošlosti.

Ovaj trend može se manifestovati kroz različite oblike: od kratkih "izazova bez trošenja" do dugotrajnih promjena u potrošnji. Podsticaj može doći iz šire ekonomske nesigurnosti, straha za radna mjesta, ili ličnih iskustava s prekomjernom potrošnjom.

Liz Koh, osnivačica Enrich Retirementa, pojašnjava: "Ljudi reaguju emocijama na finansijsku nesigurnost. Prirodno je gomilati kada smo zabrinuti za budućnost." Dodaje kako mnogi ipak neće moći praktikovati ovakav način štednje, jer su izgubili poslove ili se bore za osnovni opstanak, prenosi Dnevno.hr.

Foto: MyTheresa

Zanimljiv pojam i njegove granice

Za one koji mogu štedjeti, ovo ponašanje je obično privremeno. "Osvetnička štednja ima svoje granice. Ne možete dugoročno odgađati sve troškove, osim onih najdiskrecijskijih. Kada se osjećaj nesigurnosti smanji, ljudi će se vratiti u uobičajeni potrošački ritam. Privremena štednja zapravo odgađa ekonomski oporavak jer potrošnja i povjerenje potrošača pokreću ekonomiju", objašnjava Bodo Lang, stručnjak za marketing s Massey Universityja.

Ekonomisti napominju da dostupni prihod domaćinstava snažno utječe na stopu štednje. Oni s višim prihodima lakše će štedjeti, dok će oni s nižim prihodima biti ranjiviji u slučaju buduće krize.

Chris Wilkinson, glasnogovornik First Retail Groupa s Novog Zelanda, dodaje: "Ljudi se drže navika poput bržeg otplaćivanja dugova i ograničavanja potrošnje. Visoke kamatne stope učvrstile su te obrasce i neće ih se brzo promijeniti."

Osvetnička štednja dobila je i medijski prostor u RTL Direktu. Voditeljica Mojmira Pastorčić predstavila je prilog s Riječaninom koji je pratio cijenu njoka od tvornice do trgovine i započela je prilog riječima: "Evo vam još jednog razloga da započnete s prisilnom štednjom." Otkrio je Riječanin: "Veliki trgovci računaju na maržu od čak 65%."

Problem je u tome što i kvalitetni domaći proizvodi gube na vrijednosti dok prolaze kroz trgovačke lance. "Ono što želimo stvoriti – vrijedan proizvod – često je obezvrijeđeno. Nažalost, nepoštene trgovačke prakse i dalje su prisutne, jer veliki lanci iskorištavaju nedostatak regulative u odnosu na manje proizvođače", zaključuje sagovornik, profesor Dejan Miljenović, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.